Portal za književnost i kritiku

Izbor iz poezije Ane Božičević

Između jezika

Ana Božičević na engleskom jeziku ispisuje kompleksne pjesme raspete između postmoderne ironije i u „novom životu“ utopljene traume, queer tematike i ne uvijek svijetle američke svakodnevice
Ana Božičević: “Povratak lišća (izabrane pjesme)”, s engleskoga preveli Damir Šodan i autorica, HDP, Zagreb, 2020.
Središnji dio zbirke zauzima izbor iz tri izvorne, međusobno ponešto različite, no redom zanimljive, uspjele pjesničke knjige. U pitanju su duge, ulančane pjesme, često razlomljene u više stavaka, poetički posve ukorijenjene u iskustva kasnog američkog modernizma, postmodernizma i aktualnih tendencija

Ana Božičević rođena je 1977. u Zagrebu, odrasla je u Hrvatskoj, a s dvadeset godina se preselila u Sjedinjene Države, gdje živi te piše i objavljuje na engleskom jeziku. Autorica je triju pjesničkih knjiga, Zvijezde noćnog prometa (2009.), Ustani u jesen (2013.) i Radost propusta (2017.), a ovaj izbor pjesama prva joj je knjiška objava na našem jeziku. Šteta je što knjizi nedostaje valjana, u ovakvim slučajevima čitatelju izuzetno korisna urednička oprema koja bi nas uputila u kontekst nastanka i strukturiranja sveska (stražnja korica prepuštena je pohvalama iz prekomorskog tiska, koje u toj navigaciji jedva da pomažu), no prijevodi su dijelom rad Damira Šodana a dijelom autoričini, čiji je, vjerojatno, i izbor. Za pretpostaviti je također da je dio pjesama – one koje otvaraju i zaključuju zbirku – izvorno napisan na hrvatskom.

Pjesme su posložene kronološki, od ranih radova sakupljenih u „Proslov“ i datiranih u 1993. godinu, preko pojedinačnih pjesničkih knjiga, do apendiksa pod naslovom „Novi život“, koji donosi izbor recentnijih, još neoknjiženih sastavaka. Pjesme „Prologa“ upućene su ili posvećene bliskoj ženskoj osobi, zatvorene u binarno, u čežnju, te obilježene na trenutke prenapregnutom no smjelom metaforikom. Ako je spomenutu dataciju uzeti kao godinu njihova nastanka, riječ je o vrlo zrelim mladalačkim trasiranjima. U kontekstu ovako organiziranog, preglednog sveska, dobro je da su uključene u knjigu i logično nalaze svoje mjesto na početku, no nekoliko je sastavaka ipak moglo biti i ispušteno, ili su se – budući da je riječ o prvom susretu ovdašnjih čitatelja s pjesnikinjom – ti rani radovi mogli naći na nekom manje izloženom mjestu u knjizi.

Duhoviti pastiš  

Središnji dio zbirke zauzima izbor iz tri izvorne, međusobno ponešto različite, no redom zanimljive, uspjele pjesničke knjige. „Zvijezde noćnog prometa“ donose duge, ulančane pjesme, često razlomljene u više stavaka, poetički posve ukorijenjene u iskustva kasnog američkog modernizma, postmodernizma i aktualnih tendencija. Diskurzivno su i sintaktički kompleksne, jezično zaigrane i zaokupljene intervencijama u vlastiti medij; premrežene su izvedenicama, neologizmima, novomedijalnim kraticama i interpunkcijama te emotikonima. Pjesnički je glas zavodljiv, asocijativni rezovi oštri, a referentno polje izrazito razvedeno. Primijetiti je, doduše, da smo počesto svjesni činjenice da čitamo prijevod, a specifična se akcenatska kadenca i ritmika u njemu nerijetko gubi. Iskustvu čitanja to doduše pretjerano ne smeta, neka su rješenja izvrsna, ali je zanimljivo da ni iskusni Šodan a ni sama autorica nisu našli do kraja adekvatni prijevodni ključ, što nas vraća na diskurzivnu zahtjevnost samih pjesama, koje ni čitatelju ne dopuštaju predah i popuštanje pažnje.

„Ustani u jesen“ ispisana je na sličnim poetičkim zasadama. Uključuje posvete, između ostalih, Nietzscheu, Majakovskom, Diane di Prima i Lady Gagi, u posljednjem slučaju kroz duhovit pastišni dijalog s ikoničkom pjesmom Franka O’Hare „The Day Lady Died“, u kojoj u naslovnoj ulozi nastupa The Lady jednoga drugog vremena – Billie Holiday. Knjiga, mjestimice u povišenom emocionalnom registru, otvara teme nesumjerljivosti „ovdašnjeg i sadašnjeg“ iskustva s onim formativnim, pitanja adaptacije i integracije, ali i nepotpunog srastanja s novom sredinom. Kroz postmodernu ironiju probijaju se slike ratnog odrastanja: kad mene jebeš, / jebeš jedno djetinjstvo: / nema tu pornjave, samo koze / padaju niz duboke bunare, ti / jebeš zvončiće, kako ti to ide? Protagonistica opetovano izražava nesigurnost u vlastito pismo, eksplicitno propituje njegove dosege (ovo je najbljeđa glupost / koju sam ikad napisala, ili ova pjesma je dosadna / (…) treba sve promijeniti, ili sklonite me s puta / ovoj lošoj pjesmi) i istovremeno ideal savršene pjesmeone koju ne znam napisati.

Novi život

Popriličan stilski i poetički zaokret donosi „Radost propusta“. Pjesme su osjetno kraće i kraćeg stiha, jezični je eksperiment zauzdaniji, diskurzivna kompleksnost osjetno smanjena, glavni princip organizacije pjesme više nije asocijativni, ritam je redaka smireniji, a povremeno se javljaju gotovo klasične, „čiste“ ljubavno-čeznutljive lirske minijature, ali i od ranije prepoznatljiv, ironijski obojen humor. Iako i dalje snažno prelomljene kroz prizmu američkih (post)moderniteta, u njima su itekako osjetna iskustva kontinentalnih praksi, a i prijevodni otpor se gotovo posve gubi. U fokusu je s jedne strane opet vlastita useljenička i queer prtljaga, dok širi društveni fon reprezentiraju radnici Amazona na minimalcu, potplaćeni dostavljači i druge crne rupe aktualne američke svakodnevice.  

Od Dantea posuđeni „Novi život“ zadržava stilske i formalne elemente posljednje knjige, ali sada dominira narativna pjesma, protagonistica koja se preispituje, traži, iznova osmišljava i gradi novo mjesto u svijetu. Tematski i kompozicijski riječ je o nekoj vrsti dvostruke petlje: dosta pjesama dotiče se upravo „starog života“, odrastanja, rodbine i toponima iz mladosti, jedna nas vraća u početnu 1993. godinu, a posljednje dvije nisu (samo)prijevodi, već su ponovno napisane na hrvatskom jeziku. Svezak završava motivom nostalgije, raspolućenosti između dva jezika, simptomatično utjelovljenoj u onom račvastom, zmijskom.

Najslabije točke Povratka lišća nalaze se na njegovom početku i kraju, što je razumljivo, budući da se radi o ranim radovima, ili onima koji su na neki način još u procesu nastanka, no odluka da ih se smjesti na ta udarna mjesta nije najsretnija u kontekstu recepcije knjige kao cjeline. U svojoj ukupnosti, riječ je o uzbudljivoj, svježoj knjizi, koja adekvatno predstavlja jednu istovremeno nam blisku i daleku pjesnikinju.

Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Objavio je petnaest pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga. Bio je urednik u Zarezu i Quorumu, sada suuređuje portal Kritika-HDP. Knjige su mu prevedene na desetak, a tekstovi na više od trideset jezika.

Danas

Natječaj za izbor tri nova dramska teksta: Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi

Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatska, Slovensko narodno kazalište Maribor - Festival Boršnikovo srečanje, Slovenija, i Beogradsko dramsko kazalište, Srbija, kao partneri i producenti raspisuju: natječaj za izbor tri nova / neobjavljena dramska teksta u okviru kazališnog projekta Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi. Rok predaje je 18. siječnja 2023. godine!

Objavljen javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2022.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske raspisalo je Javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2022. godinu, na koji se mogu prijaviti autori s novim dramskim djelima na hrvatskom jeziku, a koja do objave odluke Stručnoga povjerenstva, nisu izvedena ni objavljena u bilo kojem obliku. Svaki autor može prijaviti jedno djelo neovisno o vrsti i tematici djela. Rok za slanje je 45 dana od objave poziva u Narodnim novinama

28. Sa(n)jam knjige u Istri

Dvadeset osmi Sa(n)jam knjige u Istri održava se od 25. studenog do 4. prosinca 2022. godine te će ugostiti inozemne goste, nagrađivane spisateljice, imati premijere s domaće i regionalne scene kao i program za djecu. Dalje o programu možete pročitati u nastavku

Otvorene prijave za Paul Celan Fellowship Program 2023/24

Paule Celan Fellowship program nudi stipendije za prevoditelje za akademsku godinu 2023/24. Stipendija uključuje boravak u Beču i mjesečnu stipendiju od 3000 eura. Prijave se tiču prijevoda sa zapadnih europskih jezika na istočne, i obrnuto, kao i prijevode istočnoeuropskih autora, iz domene humanistike, društvenih znanosti i kulturnih studija te se fikcija i proza ne razmatraju. Rok za prijavu je 23. siječnja 2023. godine.

Izdvojeno

  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

Skip to content