Portal za književnost i kritiku

Pjesničko proljeće

Goran u gradu!

Za dva dana počinje Proljeće – kalendarsko, pjesničko, Goranovo. Svako zaslužuje veliko početno P
Manifestacija ostaje pri svojoj trojedinoj misiji: smotra aktualne domaće pjesničke proizvodnje, povezivanje našeg pjesništva i publike s recentnim svjetskim gibanjima i čuvanje uspomene na lik i djelo pjesnika i palog partizanskog borca Ivana Gorana Kovačića. Naglasak je manifestacije uvijek prije svega na kultiviranju i njegovanju žive pjesničke riječi; od rada s učenicima osnovnih i srednjih škola, preko nagrada za stvaralaštvo mladih, do kanoniziranja najznačajnijih postignuća naše lirike

 

U srijedu, 20. ožujka s početkom u 19 sati, u Zagrebačkom kazalištu lutaka velikim pjesničkim čitanjem i koncertom legendarnog slovenskog kantautora Zorana Predina započinje 61. Goranovo proljeće. Nakon prošlogodišnje okrugle obljetnice, koja ovaj festival čini jednim od najdugovječnijih svoje vrste koji se u kontinuitetu odvijaju na europskom tlu, i koja je, uz ostale goste, okupila četrdesetak laureata i laureatkinja nagrada Goranov vijenac, Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu i Goran za mlade pjesnike – dakle domaću pjesničku reprezentaciju svih generacija – manifestacija se vraća u svoje standardne okvire i ostaje pri svojoj trojedinoj misiji: smotra i poticanje aktualne domaće pjesničke proizvodnje, povezivanje našeg pjesništva i publike s recentnim svjetskim gibanjima i čuvanje uspomene na lik i djelo pjesnika i palog partizanskog borca Ivana Gorana Kovačića. Naglasak je manifestacije uvijek prije svega na kultiviranju i njegovanju žive pjesničke riječi; od rada s učenicima osnovnih i srednjih škola, preko nagrada za stvaralaštvo mladih, do kanoniziranja najznačajnijih postignuća naše lirike.

Program u Zagrebu, Lukovdolu i Rijeci

Na zagrebačkom otvorenju nastupit će svi ovogodišnji gosti: sedamnaest internacionalnih pjesnika s četiri kontinenta, ovogodišnji laureati nagrada Goranov vijenac i Goran za mlade pjesnike te još petnaestak domaćih pjesnikinja i pjesnika svih generacija. Studenti Muzičke akademije premijerno će izvesti kratka komorna djela studenta kompozicije Ivana Makara (u klasi prof. Srećka Bradića) na stihove Gorana Kovačića. Biti će prikazana i dva pjesnička filma iz selekcije berlinskog Zebra Poetry Film Festivala, te posebno za ovu priliku snimljeni video-portreti laureata, čime manifestacija započinje stvaranje video-arhiva nagrađenih autora.

Program se zatim, na prvi dan proljeća, Svjetski dan poezije i rođendan Ivana Gorana Kovačića, seli u pjesnikov rodni Lukovdol. Ondje će, u Domu kulture, biti dodijeljene nagrade Goranov vijenac Miroslavu Kirinu i Goran za mlade pjesnike Silbi Ljutak te nagrade za najbolje radove učenicima osnovnih i srednjih škola. Dodjelu će popratiti glazbeni i folklorni program sekcija SKUD-a Ivan Goran Kovačić.

Popodne istog dana pjesnička karavana već pristaje u Rijeci. Od 18. 30 sati u antikvarijatu Ex libris odvija se program posvećen platformi Versopolis, europskoj mreži pjesničkih festivala s četrdesetak partnera, koja promiče nove i zanimljive europske glasove. Nastupaju Karen McCarthy Woolf (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Franca Mancinelli (Italija). Razgovor će se voditi na engleskom jeziku, uz prijevode pjesama. Svježe otisnute knjige pjesnikinja koje nastupaju, na hrvatskom i engleskom jeziku, bit će dostupne besplatno. Odmah za tim, od 19.30 sati, na istom mjestu slijedi predstavljanje knjige u posljednje vrijeme književno sve aktivnijeg Zorana Predina pod naslovom Bezgrešna, koja se upravo pojavila u izdanju Frakture. Uz autora, sudjeluju prevoditeljica Jagna Pogačnik i Marko Pogačar.

Poezija i improvizacija

Petak 22. 3., također je riječki. Od 19 h u dvorani Mjesnog odbora Kozala nastupit će dvadesetak međunarodnih i domaćih pjesnika, ponovno uz Predinovu podršku. Dan kasnije program se vraća u Zagreb. Zatvaranje manifestacije odvija se od 19 h na sceni ADU F22, u Frankopanskoj ulici na istom kućnom broju. Domaće i strane pjesnike improviziranom će glazbenom izvedbom popratiti OAZA trio (za ovu priliku u postavi Maja Rivić, Luka Čapeta i Nenad Kovačić), koji će izvesti i kraći samostalni nastup.

U nastavku donosimo popis svih ovogodišnjih sudionika, i nekoliko premijerno objavljenih njihovih pjesama. Ulaz je na sve festivalske programe slobodan.

Sanja Baković, Vid Bešlić, Adam Borzič (Češka), Xi Chuan (Kina), Tudor Crețu (Rumunjska), Gökçenur Ç (Turska), Claude Favre (Francuska), Orsolya Fenyvesi (Mađarska), Rolando Kattán (Honduras), Dražen Katunarić, Miroslav Kirin, Enes Kišević, Jakub Kornhauser (Poljska), Andrijana Kos-Lajtman, Sanja Lovrenčić, Silba Ljutak, Franca Mancinelli (Italija), Sonja Manojlović, James Meetze (Sad), Lara Mitraković, Kemal Mujičić Artnam, Sašo Ognenovski (Sj. Makedonija), Sandra Polić Živković, Zoran Predin (Slovenija), Ivica Prtenjača, Brankica Radić, Magdalena Šipka (Češka), Jan Škrob (Češka), Dinko Telećan, Albena Todorova (Bugarska), Predrag Vrabec, Jan Wagner (Njemačka) i Karen Mccarthy Woolf (UK).

 

Rolando Kattán

OVCE PROTIV LABUDOVA

Ovce su u naopakom svijetu oblaci što motre zvijezde dok počivaju potrbuške u svome mračnom dvorištu. Za nas su ovce danju bog opčinjen krotkošću, a noću postaju pitanja, zubi i privjesci koji nam grizu nokte i slobodno lutaju po dvorištima nesanice. Brojanje ovaca čarolija je protiv demonove štitne žlijezde. Zato nas jutra bodre da našiljimo olovke, da vratimo zubalo u usta i povedemo stado ovaca u pitomi tor rutine. No vrati se noć i ovce me pogledaju svojim krotkim, okruglim očima i upitaju: Zašto u tvojim rukama vidim ruke tvoga mrtvog oca? Tko spava u praznom prostoru tvoga kreveta?

Kako boli ravnodnevica u rebru? Hoće li ikada niknuti plod iz riječi koje si zasadio kao nemoguće stablo? Zašto sanjaš pješčane satove, ako sve se pretvara u prah?

Sve dok nisam otkrio crne labudove i umjesto oblaka ugledao neizmjerno jezero neba i svi labudovi divnih vratova u vidu beskrajnih upitnika grlili su me šireći krila. Crni labudovi u naopakom su svijetu, zvijezde što ih oblaci motre dok šeću jezerima. Za nas je crni labud krotki anđeo koji ne pita i ne odgovara: u tišini i uz njih mi smo pitanje i on te pušta da sanjaš satove od prašine, prah što preostaje od tvojih dana.

Sa španjolskoga preveo Dinko Telećan

 

Magdalena Šipka

FLEŠBEKOVI

Tog smo se dana sreli početkom noći
u svjetlu ugašenih monitora pratili plan plovidbe
pepeo feniksa naše ljubavi visio je u zraku
poput prašine obrubljujući kutije u kutu sobe
zajedno s tijelima stiglo je odvajanje
žar tvojih ruku crtao je mape po mojim leđima
budio usnule ptice, dodirivao zmijske glave
oživljavao odvraćeno tijelo privrženo drugoj zemlji
a zatim ga osvajao poput zasebnog Nečijeg područja
kao da pustinja iščekuje kap vode
no to je bila iskra u sasušenoj šumi
počelo je kao nevinost prije litara benzina
sve su se rijeke slile i uzajamno kontaminirale
probio si granicu mog nepca i nosnica
mrtve i žive vode, granicu sna i jave,
zagrljaja i vezanja, obećanja i prokletstva, novi kanal do u dubine
cijela je prostorija planula i otplovila u zaborav
a moja glava poput Meduzine odvojena od tijela
nježno se spustila natrag na madrac, zmije su zasiktale i utihnule
poput jagodica što ne dosežu kormilo
ujutro si me puštao kao ranjenu životinju natrag u divljinu
potiho i potajno kako nitko ne bi opazio tragove
u brodskom dnevniku tek su spomeni o rupama od iskri
žalost što si zaprljao plahtu i ruke
tvoj se sluh povlači kad kažem ne
preosjetljiv si na nazive zločinâ
apatičan pri pokušajima udaha
stari pogaženi plan tvoje duše
te tako na meni ostaje utisnut biljeg
koji obrasta i pun je i šarolikiji
pukotine u zemlji za nova vrela
udaljeni horizont a opet svjetla
ustupam ti tvoj orden za najveću žrtvu
svijeta, ljudi, zakonâ, prirode, sebe samog
ugnjetači postižu oslobođenje djelovanjem ugnjetavanih
a ja ti to više neću raditi

S češkog prevela Mirna Stehlíková Đurasek

 

Claude Favre

FANTOMSKI UDOVI

oni pričaju, da ne znaju, ni vidjeli ni čuli ali znaju
da treba pratiti protokole ispitivanja treba,
fascinantni, možete li, itd.

objasnite, priznajte, vaš zločinački posao izdajice, vi ste
pisac, štetna vrsta
stroj za mljevenje mesa, Kolima, njeni mrtvi i dalje falsificirani

pričaju, da sadašnjost gazi ljepotu, zatočen Babel
da ono što liči na krv nije uvijek istina, priznajte

da je Farkhunda linčovana u Kabulu, razotkrila mulu
koji je trgovao vjerom, koliko to košta
da je istinita bol njezine smrti
i svih žena koje morahu pobjeći i onih koje to ne mogoše

oni i one, fantomski udovi, srodni, smo

i umrijet ćemo zajedno 

S francuskoga prevela Brankica Radić

Danas

Poziv na Književnu rezidenciju Kamov 2024. s temom treće životne dobi

Rijeka

Tematski ovogodišnja rezidencija je usmjerena prema temama treće životne dobi - što znači starenje, demografska kriza, posljedice produživanja života, život u trećoj životnoj dobi s ograničenim sredstvima (...) dio su tema koje će se posebno pozitivno valorizirati, a očekivano od autora je da ih kvalitetno tematiziraju i čine dijelom svog promišljanja i kreativnog rada. Pravo na rezidenciju imaju umjetnici koji nemaju mjesto prebivališta u Rijeci, a rezidencijalni program svakom rezidentu osigurava honorar te po potrebi dodatna produkcijska sredstva (rok 17. travanj)

Natječaj za pjesničku rezidenciju “Vesna Parun” na otoku Zlarinu

Dvotjedna književna rezidencija za hrvatske pjesnike i pjesnikinje organizira se na Zlarinu, rodnom otoku Vesne Parun po kojoj projekt nosi ime. Obuhvaća boravak na otoku, posjet zanimljivim lokalitetima u Šibensko-kninskoj županiji i minimalno jedno javno događanje u Šibeniku i/ili na Zlarinu.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Iz radionice
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Proza
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
Skip to content