Prvi travnja u Booksi se održava simpozij Kritika – od nostalgije do spekulacije nastao u partnerstvu s Multimedijalnim institutom, Kurzivom i Srpskim narodnim vijećem, a povodom desete godišnjice projekta “Criticize this!” Dalje u tekstu možete naći više informacija o samom simpoziju i programu

Simpozij Kritika – od nostalgije do spekulacije kroz razgovor o umjetničkoj, a naročito književnoj kritici adresirat će kritički potencijal nostalgije i spekulacije, načine na koji se taj potencijal transponira u društveno i kulturno polje te kako on korespondira s političkim kontekstom kulturnog stvaralaštva, tj. postoje li emancipatorski momenti koji nam mogu pomoći u razumijevanju sadašnjih društvenih i političkih konstelacija. Ovim se temama bavi i publikacija “Između otpora i trenda: tendencije u suvremenoj regionalnoj književnosti” (Kulturtreger i Kurziv, 2023.), koju ćemo na simpoziju predstaviti.
Simpozij će se sastojati od panela posvećenih nostalgiji i spekulaciji na kojima će sudjelovati niz kritičarki i kritičara iz regije te predavanja Svetlane Slapšak na temu “Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike”. Detalji su u nastavku.

Panel 1 Kritički potencijali nostalgije, 1. travnja, 16 sati, Booksa

Nostalgija za minulim vremenima, mladošću, ljubavi itd. je čest motiv književnosti koji se na prostoru bivše Jugoslavije nakon raspada te države pretvorio u prije svega ideološko i političko pitanje. Nostalgija tako dobiva pozitivan ili negativan predznak ovisno s kojeg ideološkog stajališta je se iščitava. Osim toga, ona je i generacijsko i estetsko pitanje s obzirom na to da se koristi kao sredstvo karakterizacije likova, ali i kao oznaka jednog smjera u književnosti na ovim prostorima, tzv. stvarnosne proze. Ona tako postaje prizma kroz koju se sagledava društvena stvarnost, kulturno i političko naslijeđe, kao i trauma koja iz njega proističe.
Moderacija: Matija Prica
Panelisti: Vladimir Arsenić, Lamija Milišić, Igor Ružić

Panel 2 Kritički potencijali spekulacije, 1. travnja, 18 sati, Booksa

Duga književna tradicija utopije, distopije i fantastike govori u prilog potrebi da se budućnost zamisli, oblikuje i stavi pod kontrolu. Spekulacija izvire kako iz ludističkog poriva tako i iz društvene i osobne tjeskobe koja traži razrješenje u vidu alternativnog svijeta u kojem se reflektiraju suvremene neuralgične točke pojedine kulture. Pri tome je spekulacija neodvojiva od povijesti u kojoj se nalaze izvori društvene neuroze. Iako se svaki trenutak u povijesti njegovim suvremenicima činio presudan, 21. stoljeće u koje smo ušli nakon proglašenja kraja povijesti te koje se čini ujedno i krajem budućnosti uslijed tektonskih poremećaja klime, globalnih sukoba i političkih preslagivanja dobilo je sve osobine prijelomne točke.
Moderacija: Ana Fazekaš
Panelisti: Pia Brezovšak, Maja Abadžija, Bojan Krištofić, Ozren Pupovac

Keynote Svetlana Slapšak, “Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike”, 1. travnja, 20 sati, Booksa

”Na osnovu čitanja Svetlane Boym, Mauricea Halbwachsa, Victora Klemperera i Herodota, pokušavam uspostaviti vezu između nostalgije, sećanja, filologije i istorije kao traženja budućnosti – i kritike kao osnovnog postulata humanistike. Glavni predmet kritike u ovom slučaju je nostalgija, kao bastardni proizvod uspostavljanja novih, (uglavnom) represivnih društvenih oblika. Međusobna destruktivnost i istorijsko ‘ispadanje iz šina’ pojedinih naučnih disciplina, umetničkih pokreta/stagnacije i posledični period banalizacije tvori izvesno post-kritičko razdoblje u kojem živimo, u kojem teorija tavori, kritička praksa nestaje kao potpuno nepoželjna na tržištu, filologija gubi bitku sa neznanjem, a utopija se postavlja kao jedini oponent ‘stvarnosnom’. Umesto sajma žanrova, karnevala stilova i opšteg erotizma stvaranja, stisnuto grlo još nalazi užitak u nalivanju nostalgijom. Tako se nostalgijom zatire neudobno kritičko mišljenje, još više kritička praksa i neophodni odgovor na rastući (umesto da se smanjuje) kulturni kolonijalizam. Mogućna rešenja vidim u novoj interdisciplinarnosti, posebno sa istoriografijom odnosno društvenim angažmanom, kulturnoj empatiji jugoslovenskog prostora i praksi delovanja ‘au pair’.”

Simpozij se održava povodom desete godišnjice projekta “Criticize this!”, provedenog u partnerstvu s Kurzivom iz Zagreba, Betonom i SEEcult.org-om iz Beograda te Plimom iz Ulcinja. U sklopu projekta od 2011. do 2013. educirali smo mlade kritičarke i kritičare za kritičko pisanje u području književnosti, izvedbenih i vizualnih umjetnosti.
__________________________
Simpozij se održava u partnerstvu s Multimedijalnim institutom, Kurzivom i Srpskim narodnim vijećem.
Program podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Zaklada Kultura nova.