BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kritika HDP - ECPv6.15.20//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Kritika HDP
X-ORIGINAL-URL:https://kritika-hdp.hr
X-WR-CALDESC:Događaji za Kritika HDP
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20210328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20211031T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20230401
DTEND;VALUE=DATE:20230403
DTSTAMP:20260425T123206
CREATED:20230317T172640Z
LAST-MODIFIED:20230325T164253Z
UID:8199-1680314400-1680400799@kritika-hdp.hr
SUMMARY:Simpozij Kritika - od nostalgije do spekulacije
DESCRIPTION:Prvi travnja u Booksi se održava simpozij Kritika – od nostalgije do spekulacije nastao u partnerstvu s Multimedijalnim institutom\, Kurzivom i Srpskim narodnim vijećem\, a povodom desete godišnjice projekta “Criticize this!” Dalje u tekstu možete naći više informacija o samom simpoziju i programu \nSimpozij Kritika – od nostalgije do spekulacije kroz razgovor o umjetničkoj\, a naročito književnoj kritici adresirat će kritički potencijal nostalgije i spekulacije\, načine na koji se taj potencijal transponira u društveno i kulturno polje te kako on korespondira s političkim kontekstom kulturnog stvaralaštva\, tj. postoje li emancipatorski momenti koji nam mogu pomoći u razumijevanju sadašnjih društvenih i političkih konstelacija. Ovim se temama bavi i publikacija “Između otpora i trenda: tendencije u suvremenoj regionalnoj književnosti” (Kulturtreger i Kurziv\, 2023.)\, koju ćemo na simpoziju predstaviti.\nSimpozij će se sastojati od panela posvećenih nostalgiji i spekulaciji na kojima će sudjelovati niz kritičarki i kritičara iz regije te predavanja Svetlane Slapšak na temu “Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike”. Detalji su u nastavku. \nPanel 1 Kritički potencijali nostalgije\, 1. travnja\, 16 sati\, Booksa \nNostalgija za minulim vremenima\, mladošću\, ljubavi itd. je čest motiv književnosti koji se na prostoru bivše Jugoslavije nakon raspada te države pretvorio u prije svega ideološko i političko pitanje. Nostalgija tako dobiva pozitivan ili negativan predznak ovisno s kojeg ideološkog stajališta je se iščitava. Osim toga\, ona je i generacijsko i estetsko pitanje s obzirom na to da se koristi kao sredstvo karakterizacije likova\, ali i kao oznaka jednog smjera u književnosti na ovim prostorima\, tzv. stvarnosne proze. Ona tako postaje prizma kroz koju se sagledava društvena stvarnost\, kulturno i političko naslijeđe\, kao i trauma koja iz njega proističe.\nModeracija: Matija Prica\nPanelisti: Vladimir Arsenić\, Lamija Milišić\, Igor Ružić \nPanel 2 Kritički potencijali spekulacije\, 1. travnja\, 18 sati\, Booksa \nDuga književna tradicija utopije\, distopije i fantastike govori u prilog potrebi da se budućnost zamisli\, oblikuje i stavi pod kontrolu. Spekulacija izvire kako iz ludističkog poriva tako i iz društvene i osobne tjeskobe koja traži razrješenje u vidu alternativnog svijeta u kojem se reflektiraju suvremene neuralgične točke pojedine kulture. Pri tome je spekulacija neodvojiva od povijesti u kojoj se nalaze izvori društvene neuroze. Iako se svaki trenutak u povijesti njegovim suvremenicima činio presudan\, 21. stoljeće u koje smo ušli nakon proglašenja kraja povijesti te koje se čini ujedno i krajem budućnosti uslijed tektonskih poremećaja klime\, globalnih sukoba i političkih preslagivanja dobilo je sve osobine prijelomne točke.\nModeracija: Ana Fazekaš\nPanelisti: Pia Brezovšak\, Maja Abadžija\, Bojan Krištofić\, Ozren Pupovac \nKeynote Svetlana Slapšak\, “Čežnja za rodnim selom u planinama i druge zavere protiv sećanja i kritike”\, 1. travnja\, 20 sati\, Booksa \n”Na osnovu čitanja Svetlane Boym\, Mauricea Halbwachsa\, Victora Klemperera i Herodota\, pokušavam uspostaviti vezu između nostalgije\, sećanja\, filologije i istorije kao traženja budućnosti – i kritike kao osnovnog postulata humanistike. Glavni predmet kritike u ovom slučaju je nostalgija\, kao bastardni proizvod uspostavljanja novih\, (uglavnom) represivnih društvenih oblika. Međusobna destruktivnost i istorijsko ‘ispadanje iz šina’ pojedinih naučnih disciplina\, umetničkih pokreta/stagnacije i posledični period banalizacije tvori izvesno post-kritičko razdoblje u kojem živimo\, u kojem teorija tavori\, kritička praksa nestaje kao potpuno nepoželjna na tržištu\, filologija gubi bitku sa neznanjem\, a utopija se postavlja kao jedini oponent ‘stvarnosnom’. Umesto sajma žanrova\, karnevala stilova i opšteg erotizma stvaranja\, stisnuto grlo još nalazi užitak u nalivanju nostalgijom. Tako se nostalgijom zatire neudobno kritičko mišljenje\, još više kritička praksa i neophodni odgovor na rastući (umesto da se smanjuje) kulturni kolonijalizam. Mogućna rešenja vidim u novoj interdisciplinarnosti\, posebno sa istoriografijom odnosno društvenim angažmanom\, kulturnoj empatiji jugoslovenskog prostora i praksi delovanja ‘au pair’.” \nSimpozij se održava povodom desete godišnjice projekta “Criticize this!”\, provedenog u partnerstvu s Kurzivom iz Zagreba\, Betonom i SEEcult.org-om iz Beograda te Plimom iz Ulcinja. U sklopu projekta od 2011. do 2013. educirali smo mlade kritičarke i kritičare za kritičko pisanje u području književnosti\, izvedbenih i vizualnih umjetnosti.\n__________________________\nSimpozij se održava u partnerstvu s Multimedijalnim institutom\, Kurzivom i Srpskim narodnim vijećem.\nProgram podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH\, Gradski ured za kulturu\, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo\, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Zaklada Kultura nova.
URL:https://kritika-hdp.hr/dogadjaji/simpozij-%f0%9d%90%8a%f0%9d%90%ab%f0%9d%90%a2%f0%9d%90%ad%f0%9d%90%a2%f0%9d%90%a4%f0%9d%90%9a-%f0%9d%90%a8%f0%9d%90%9d-%f0%9d%90%a7%f0%9d%90%a8%f0%9d%90%ac%f0%9d%90%ad%f0%9d%90%9a%f0%9d%90%a5/
LOCATION:Booksa\, Martićeva ul. 14D\, Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kritika-hdp.hr/wp-content/uploads/2023/03/336768879_572751631470386_3939957110444772578_n.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20221021
DTEND;VALUE=DATE:20221105
DTSTAMP:20260425T123206
CREATED:20221020T084246Z
LAST-MODIFIED:20221020T084440Z
UID:6769-1666310400-1667606399@kritika-hdp.hr
SUMMARY:Izložba Dubravke Ugrešić - Crvena škola
DESCRIPTION:Izložba “Crvena škola” proslavljene književnice\, esejistice i prevoditeljice Dubravke Ugrešić otvara se u petak\, 21.10.2022. u 20h u zagrebačkoj Galeriji Forum [Teslina 16]. \nDizajn postava izložbe potpisuju Damir Gamulin Gamba i Antun Sevšek\, a autori zvučnog rada su Alen i Nenad Sinkauz. Na otvorenju uz autore postava izložbe sudjeluje i ZborXop s glazbenim programom. \nIzložbu organizira Multimedijalni institut u suradnji s Kulturno informativnim centrom i Srpskim narodnim vijećem. \n*** \nPočetkom rata u Jugoslaviji 1991. u rukama Dubravke Ugrešić slučajno se našla školska početnica koja je prema godini izdanja lako mogla biti i njezina\, i pred književnicom su najednom iskrsla dva svijeta — davnašnji\, zaboravljeni svijet početnice koji je obećavao sretnu budućnost\, i drugi\, zbiljski\, sadašnji\, koji je tu budućnost brutalno osporavao. \nTa epizoda potakla je Dubravku Ugrešić na skupljanje početnica\, a rezultirala je nizom radova i tekstova koji se predstavljaju na ovoj izložbi i u popratnome katalogu. \nNa pitanje čime se to u “Crvenoj školi” točno bavi\, Ugrešić će odgovoriti: “Iskreno rečeno\, ne znam. Istina je\, nisu mi strani pojmovi poput appropriation art\, intervention art\, soc-art… bila sam svojevremeno očarana konceptom soc-arta slikara Ilje Kabakova\, Aleksandra Melamida\, književnika Leva Rubinštajna i drugih. Otkrila sam i iščašeni amaterizam Henryja Dargera\, volim slike jugoslavenskog soc-artiste Dušana Otaševića\, obožavam filmove Dušana Makavejeva\, ali mislim da odgovor ne treba tražiti u tom smjeru. Ja nikako nisam “umjetnica”\, i sve na izložbi je reciklaža\, postupak očuđenja ili začudnosti\, koji nastojim postići malim intervencijama. Što se intervencija tiče i tu koristim školske tehnike: ponavljanje motiva\, precrtavanje\, isticanje i skrivanje\, i slično. Kada kažem sve je reciklaža\, to se prije svega odnosi na materijal kojim se služim. Nema ni jedne moje rečenice\, ni jednog mog crteža (jer nisam umjetnica). To je iz današnje perspektive arheološki materijal\, a tom vrstom arheologije se malotko bavi. \nPosjetilac ove izložbe uočit će ostatke minijaturne crvene škole kupljene davno u nekoj amsterdamskoj staretinarnici\, i moju opsesivnu (zlo)upotrebu zvijezde petokrake i srpa i čekića. Od dana kada je Hrvatska proglašena nezavisnom državom\, a tomu je ove godine točno trideset godina\, hrvatsko mentalno i vizualno polje postepeno su okupirale svastike\, crne poput žohara\, u svim veličinama. Zvijezde petokrake razasute po mojim “uratcima” spadaju u kompulzivnu gestu gubitnika. Iako crvena zvijezda nije bila moj “ideološki bedž”\, niti je u mome djetinjstvu njezina prisutnost bila tako napadno prisutna\, kako bi se\, sudeći po mojim radovima\, moglo zaključiti — ona je to postala. Crvena zvijezda nije obrana\, ni zaštita\, niti pak politička strategija\, ona je slabašan\, ali postojan alarm. Beeper. Crvena zvijezda je tu da postavlja pitanje nisu li nas svastike-žohari doista preplavili?” \n*** \nDubravka Ugrešić je autorica knjiga “Poza za prozu”\, “Štefica Cvek u raljama života”\, “Život je bajka”\, “Forsiranje romana-reke”\, “Američki fikcionar”\, “Kultura laži”\, “Muzej bezuvjetne predaje”\, “Zabranjeno čitanje”\, “Ministarstvo boli”\, “Nikog nema doma”\, “Baba Jaga je snijela jaje”\, “Lisica”\, “Doba kože“\, “Tu nema ničega!”\, “Brnjica za vještice”.  Živi i radi u Amsterdamu. \n*** \n*Crvena škola je prvi put bila predstavljena u Rijeci\, u sklopu projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture u suradnji s Drugim morem. Autorice inicijalnog postava su bile kolektiv OAZA. \nMultimedijalni institut
URL:https://kritika-hdp.hr/dogadjaji/otvorenje-izlozbe-dubravke-ugresic-crvena-skola/
LOCATION:Galerija Forum\, Ulica Nikole Tesle 16\, Zagreb\, Hrvatska\, 10000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kritika-hdp.hr/wp-content/uploads/2022/10/312021756_2417330291747426_1398312396012664646_n.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR