BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kritika HDP - ECPv6.15.20//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Kritika HDP
X-ORIGINAL-URL:https://kritika-hdp.hr
X-WR-CALDESC:Događaji za Kritika HDP
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20210328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20211031T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20221205T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20221207T220000
DTSTAMP:20260421T003831
CREATED:20221129T130247Z
LAST-MODIFIED:20221129T131512Z
UID:7207-1670227200-1670450400@kritika-hdp.hr
SUMMARY:Seminar za prekarna vremena
DESCRIPTION:Kulturpunkt i Centar za suvremenu umjetnosti SCCA-Ljubljana u suradnji s Human Rights Film Festivalom organiziraju online “Seminar za prekarna vremena”. Održat će se 5. i 7. prosinca u 18 sati na engleskom jeziku\, a sve o predavačima\, programu saznajte u njihovu pozivu koji vam prenosimo u nastavku: \nSeminar za prekarna vremena niz je online predavanja usmjerenih na probleme s kojima se suočava kreativni i intelektualni rad danas\, u razdoblju koje je oblikovano rastućom neizvjesnošću\, društvenim podjelama i nazadovanjem životnih i radnih uvjeta. Prekarnost je termin kojim se opisuje prevladavajuće stanje društvene i ekonomske nesigurnosti\, a ujedno se često rabi i za opisivanje umjetničkoga i drugih oblika kreativnog i intelektualnog rada koji je uvelike oblikovan okolnostima kao što su neredovito radno vrijeme\, neadekvatne naknade\, kompetitivnost i neprekidna tjeskoba. Upotrebom feminističke perspektive\, ovim se programom nastoje razmotriti uvjeti rada na društvenim marginama i istaknuti rodno obilježena iskustva prekarnosti u neoliberalizmu. Stoga se posebna pozornost posvećuje poveznicama između kulturnog rada i oblika rada koji su često nevidljivi i rodno obilježeni\, kao što su afektivni rad i rad skrbi. \nSeminar nastaje u suradnji udruge Kurziv (nakladnika portala Kulturpunkt) i Centra za suvremenu umjetnost SCCA-Ljubljana u suradnji s Human Rights Film Festivalom\, a objedinjuje doprinose teoretičara_ki i istraživača_ica iz Poljske\, Slovenije i Hrvatske. Predavači_ce će ukazati na neizvjesne i opasne društvene situacije u koje su današnji (kulturni) radnici_e dovedeni te ujedno nastojati ponuditi neka razmatranja o oblicima otpora koje pružaju pojedinci_ke i kolektivi. \nProgram je podijeljen u dva bloka posvećena raščlambi procesa prekarizacije koji je oblikovan klasnim\, rodnim i drugim osima društvene marginalizacije. Prvi će se blok baviti prekarnošću i radničkim organiziranjem uz predavanja teoretičarki kulture Ewe Majewske i Katje Praznik\, dok se u drugome objedinjuju mikro i makro perspektive specifičnih sfera intelektualnog i kulturnog rada\, a uključuje izlaganja istraživača_ica Lee Horvat i Marija Kikaša. Diskusiju nakon predavanja moderirat će kustosica i kulturna radnica Barbara Gregov. \nSeminar će se održati 5. i 7. prosinca u 18 sati\, na engleskom jeziku i na platformi Zoom. Kako biste dobili Zoom link i lozinku\, pošaljite prijavu na mail hana@kulturpunkt.hr \nO predavanjima:\nEwa Majewska: Rod i prekarnost u izvanrednim okolnostima. Vodič za zbunjene. \nProcesi prekarizacije\, koji primarno nastaju nakon okretanja prema neoliberalnom kapitalizmu\, naglo se intenziviraju u razdoblju izvanrednih okolnosti. Prekarnost – rodno i rasno obilježeno iskustvo nesigurnosti\, nevidljivog i marginaliziranog rada\, iskorištavanog od strane države i korporativnoga kapitala u procesu akumulacije viška vrijednosti\, bitno se produbljuje nakon uspostave fašističke vladavine. Fašističke tendencije današnjih desničarskih vlada te rasističkih i antirodnih pokreta pružaju zakonske okvire\, kao i ideološko opravdanje za snažniju eksternalizaciju afektivnoga rada i rada u području skrbi na one koji su već društveno isključeni i marginalizirani – žene\, LGBTQ+ osobe\, migrante_kinje i izbjeglice\, kao i siromašne osobe. U takvim uvjetima dohodovne razlike samo rastu\, čime se dodatno pospješuje zaoštravanje klasnih podjela. U neoliberalizmu uočavamo radikalni povratak tradicionalnih rodnih uloga i modela. Ovo će predavanje prikazati neke opće tendencije prekarnosti u izvanrednim okolnostima\, a ujedno pružiti i smjernice za pružanje otpora kakav se razvija u različitim dijelovima današnjih društava. \nEwa Majewska feministička je teoretičarka kulture iz Varšave. Predavala je na UDK u Berlinu\, sveučilištima u Varšavi i Krakovu; bila je gostujuća predavačica na sveučilištu Berkeley u Kaliforniji; berlinskom ICI-u i bečkom IWM-u. Objavila je Feminist Antifascism. Counterpublics of the Common (Verso\, 2021.) i pet drugih knjiga\, te mnogobrojne članke i eseje u časopisima i zbornicima\, uključujući e-flux\, Signs\, Third Text\, Journal of Utopian Studies i Jacobin. Njezino je istraživanje usmjereno na arhivistiku\, dijalektiku slabih; feminističku kritičku teoriju i antifašizam. Sukustosica je izložbe radova Mariole Przyjemske u galeriji Zachęta u Varšavi (2022. – 2023.). Trenutačno radi na Sveučilištu društvenih i humanističkih znanosti u Varšavi na projektu Public against their will. The production of subjects in the archives of Hiacynt Action.  \n__________ \nKatja Praznik: Suprotstavljanje eksploataciji umjetničkoga rada s gledišta feminističkog radničkog organiziranja \nOvo se izlaganje temelji na marksističkom feminističkom pristupu problemima nevidljivog\, esencijaliziranoga rada\, koji uključuje i umjetnički rad\, kako bi se ispitali mehanizmi koji pokreću njegovu kontinuiranu eksploataciju. Zašto moramo odvajati umjetnost od ideja o radu i radničkog organiziranja? Što radnici_e u području umjetnosti mogu izgubiti kritičkim pristupom pojmovima kreativnosti i modelima naknade temeljenima na zaslugama? Trebamo li o kreativnosti razmišljati i kao o obliku rada koji zahtijeva radne standarde? Suprotstavljajući se sveprisutnoj ideologiji kreativnosti i umjetnika_ce kao oglednog primjera neoliberalnog radnika_ce koji svoju uspješnost gradi na slobodi\, samodostatnosti i autonomiji\, ovo će izlaganje pokazati zašto je oslanjanje na individualizirane pojmove kreativnog izražavanja kontraproduktivno za radničko organiziranje u umjetnosti i kreativnom sektoru. Prikazujući kritiku poimanja čovjeka kao poduzeća i trenutačnu transformaciju radnih odnosa\, razmotrit ćemo zašto se radi o pogrešnim tumačenjima položaja umjetnika/ca u klasnim odnosima i društvenom procesu proizvodnje. \nKatja Praznik autorica je knjiga Art Work: Invisible Labor and the Legacy of Yugoslav Socialism (University of Toronto Press\, 2021.) i The Paradox of Unpaid Artistic Labor: Autonomy of Art\, the Avant-Garde and Cultural Policy in the Transition to Post- Socialism (Založba Sophia\, 2016.). Izvanredna je profesorica na Sveučilištu u Buffalu na Programu za umjetnički menadžment te Odjelu za globalne rodne studije i studije seksualnosti. Prije preseljenja u SAD radila je kao freelancerica na slovenskoj nezavisnoj umjetničkoj sceni. Bila je glavna urednica časopisa Maska\, dramaturginja u području plesa\, te se aktivno angažirala u nastojanjima za poboljšanje radnih uvjeta umjetničkih radnika_ca u Društvu Asociacija. Živi između Buffala\, New Yorka i Ljubljane\, a trenutačno je uključena u organiziranje radnika_ca u području umjetnosti u Sloveniji kao jedna od osnivačica i članica radničkog odbora nedavno utemeljenog sindikata Zasuk koji okuplja radnike_ce u području umjetnosti i kreativnog rada. \n__________ \nLea Horvat: Razmišljati s prekidima \nNavikli smo razmišljati o intelektualnome radu kao o dugotrajnom postupku koji zahtijeva našu punu pozornost. U tom konvencionalnom\, patrijarhalnom shvaćanju intelektualnoga rada svaki bi prekid predstavljao neuspjeh ili nemarnost. Međutim\, samo rijetki imaju povlasticu raditi s malim prekidima ili bez njih. Raspravljat ćemo o nizu prekida\, od kojih su mnogi rodno obilježeni: o govornicama_icama prekidanima više “komentarom\, nego pitanjem”\, kolizijama između rada skrbi i intelektualnog rada\, “novo normalnim” stankama u financiranju u neoliberalnoj akademskoj zajednici\, samoometanju\, pravljenju stanki kako bismo se brinuli o sebi\, i raskidanju veza s utabanim stazama institucionalne moći. Međutim\, razlika između protoka i distrakcije nije uvijek bjelodana. Iskustva međuovisnosti mogu nam pomoći da razbistrimo naša promišljanja u potrazi za uključenošću i jednakošću. Skretanje s utabanih putanji i prekidanje posla mogu biti ključni za promjenu. Konačno\, razmotrit ćemo i samu prirodu prekidâ; prekida li naš neuredan život posao\, ili je obrnuto? \nLea Horvat poslijedoktorandica je i istraživačica na Odjelu za kulturnu povijest Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni. Trenutačno radi na svojem habilitacijskom projektu A Taste of Caffeinated Emancipation: Coffee\, Cafés\, and Gender in the Habsburg Empire. Studirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu\, Beogradu i Berlinu. Doktorirala je povijest na Sveučilištu u Hamburgu. Njezin doktorski projekt A Cultural History of Mass Housing in (Post-)Socialist Yugoslavia poduprla je Njemačka zaklada za akademske stipendije. Bila je stipendistica na Sveučilištu Humboldt u Berlinu\, Sveučilištu u Leipzigu i Fakultetu za dizajn Državnog sveučilišta u Iowi. Suurednica je Krila\, platforme za feministička čitanja popularne kulture. Njezina prva knjiga Nepraktični savjeti za kuću i okućnicu: feministička čitanja ženske svakodnevice objavljena je 2020. godine. \n__________ \nMario Kikaš: Odbjegla proizvodnja: globalna podjela rada u filmskoj industriji \nIzlaganje se bavi promjenama koje su u posljednjih nekoliko desetljeća na globalnoj razini utjecale na filmsku industriju\, s naglaskom na teritorijalne promjene i njihove učinke na gospodarsku i društvenu organizaciju filmske produkcije u cijelom svijetu. Ovaj model dislokacije filmske industrije iz njezina povijesnog\, gospodarskog i kulturnog središta\, odnosno Hollywooda i njegovih produkcijskih studija\, često se naziva “odbjeglom produkcijom” (eng. runaway production). Usporedbom različitih studija slučaja\, Kikaš će prikazati promjene u filmskoj produkciji na makrorazini (konkurentnost među različitim nacionalnim državama i regijama\, trgovinske politike\, odnos između transnacionalnih korporacija i nacionalnih država)\, ali i na mikrorazini (uloga kooperanata u produkcijskome lancu\, podjela rada na produkcijskim setovima te sindikalno udruživanje i zaštita radnih prava filmskih radnika_ca). Predavanje se temelji na interdisciplinarnom teorijskom aparatu ekonomske geografije\, studijima filmske produkcije\, političkoj ekonomiji i paradigmi globalnog robnog lanca. \nMario Kikaš slobodni je novinar i znanstveni novak u području kulturne sociologije na Sveučilištu Nord (Norveška). Njegova su istraživanja usmjerena na povijest kulturnih politika\, političku ekonomiju kulturnih i medijskih industrija te povijest radništva. \nProgram \nPonedjeljak\, 5. prosinca 2022. \n18.00 – 18.45: Ewa Majewska: Rod i prekarnost u izvanrednim okolnostima. Vodič za zbunjene. \n19.00 – 19.40: Katja Praznik: Suprotstavljanje eksploataciji umjetničkoga rada s gledišta feminističkog radničkog organiziranja \n19.40 – 20.10: diskusija s predavačicama \nSrijeda\, 7. prosinca 2022. \n18.00 – 18.45: Lea Horvat: Razmišljati s prekidima \n18.45 – 19.00: diskusija s predavačicom \n19.00 – 19.45: Mario Kikaš: Odbjegla proizvodnja: globalna podjela rada u filmskoj industriji \n19.45 pm – 20.00: diskusija s predavačem \n__________ \nProgram će moderirati Barbara Gregov. Gregov je autorica\, kustosica i kulturna radnica. Članica je kustoskog kolektiva koji vodi festival fotografije Organ Vida te programska koordinatorica u LGBTIQ organizaciji Zagreb Pride. \n__________ \nSeminar je dio kurikuluma Kulturpunktove novinarske školice i Škole za suvremene kustoske i kritičko pisanje SCCA-Ljubljana\, ali otvoren je i široj javnosti. \nProgram nastaje uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova u sklopu projekta Svijet oko nas – Očuvanje prostora kritike. \n  \nFacebook događaj možete naći na sljedećoj poveznici: Seminar.
URL:https://kritika-hdp.hr/dogadjaji/s/
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://kritika-hdp.hr/wp-content/uploads/2022/11/web-precarious-01.png
END:VEVENT
END:VCALENDAR