BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//Kritika HDP - ECPv6.15.20//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:Kritika HDP
X-ORIGINAL-URL:https://kritika-hdp.hr
X-WR-CALDESC:Događaji za Kritika HDP
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20200329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20201025T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20210328T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20211031T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20220327T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20221030T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20221117
DTEND;VALUE=DATE:20221118
DTSTAMP:20260424T101114
CREATED:20221030T202749Z
LAST-MODIFIED:20221116T113625Z
UID:6887-1668643200-1668729599@kritika-hdp.hr
SUMMARY:Nagrada Janko Polić Kamov za 2022. godinu
DESCRIPTION:Žiri Nagrade Janko Polić Kamov je među deset polufinalista nagrade – koja će biti dodijeljena pobjednici ili pobjedniku na Kamovljev rođendan\, 17. studenog 2022. u vili Arko u Zagrebu – i to Sandre Antolić (Svojevrsna)\, Renata Baretića (Zadnja ruka)\, Velibora Čolića (Emigrantska mantra)\, Denisa Ćosića (Košute su plakale bez rogova)\, Nade Gašić (Posljednje što su vidjele)\, Tatjane Gromača\, (Berlin\, Pula\, Varšava)\, Denisa Peričića (105 godina samoće) Borivoja Radakovića (Ne plači\, dušo)\, Tomislava Ribića (Dve rali zmeržnjenoga jognja)\, Sanjina Sorela (Lampedusa) proglasio petero finalista: Sandru Antolić\, Denisa Ćosića\, Tatjanu Gromača\, Denisa Peričića\, Tomislava Ribića. \nOdabir su uslijedila i obrazloženja\, a njihov sažetak možete pročitati u nastavku. \nTatjana Gromača. Berlin\, Pula\, Varšava. Zagreb; Sandorf\, 2021.\nZa Berlin\, Pula\, Varšava\, odnosno “[…] putopisno švrljanje koordinatama na kojima se opuštenim ritmom i jednakim takvim redoslijedom izmjenjuje dvadesetak odredišta\, […] istarsko i svjetsko pretapaju se u jednu cjelinu\, pa se tako putopisno posvajaju Budimpešta i Koromačno\, Motovun i Barcelona\, Prag i Rovinj\, Pazin i Krakov.”\, žiri kaže da “Gromačino putopisno kretanje prostorom ima trajna suputnika u sklonosti čitanju situacija kroz optiku kulturnih referenci. Boje primorskoga krajolika prizivaju u njezin tekst slikarsku paletu Murtića i Matissea\, u grožnjanskoj konobi prepoznat će ugođaj iz proze Claudia Magrisa\, šetnja u Koromačnom prisjetit će je na prizor susreta sineasta Jean-Luca Godarda i spisateljice Marguerite Duras\, vizualnost Raše vodi je prema platnima Giorgia de Chirica itd. Zbog guste premreženosti teksta takvim signalima\, čitatelju knjige već je na prvim stranicama jasno kako ima posla ne samo sa senzibilnom\, nego i s autoricom čija je optika u dobroj mjeri određena njezinim intelektualno-obrazovnim polazištima. I to je za knjigu dobitak više\, premda to ujedno znači kako traži čitatelja slična senzbiliteta.” \nNa koncu zaključuju: “Tatjana Gromača dopušta nam da voajerski virimo u njezin svijet. I da pritom uživamo u nebrojenim fasetama okruženja za koje smo mislili kako tone u jednoobraznost\, u emotivnosti iskaza\, u kultiviranoj rečenici\, konačno – u lakoći pridobivanja čitateljske naklonosti.” \nSandra Antolić. Svojevrsna. Zagreb; Vuković & Runjić\, 2021.\nPovrh svega\, “Sandra Antolić iskazuje neočekivano iskrenu naklonost životinjskom rodu. Čini to miljama daleko od lažno svepomirujućeg pristupa basne\, u kojoj se životinjske likove prikazuje dovoljno vrijednima da postanu platforma za priču o nekomu drugom\, a to je čovjek. […] Antolić je u romanu prvijencu postupila poput djeteta koje ne zna da se u svijetu odraslih (recimo\, pisaca) nešto ne može\, pa je uspjela napraviti baš to što nikako ne ide – stavila je u istu razinu životinjsko i ljudsko\, znajući kako ima previše situacija u kojoj je to dvoje toliko prepleteno da tvori jedan\, zajednički svijet. U tom svijetu obje strane kuhaju se u istom kotlu.” \nSvoju antijunakinju\, govoreće prase\, “Antolić je tako uobličila da se nakon nje pitamo o smislenosti pojma antijunaka. Tamo gdje je svinjska sudba stavljena u istu ravan s ljudskim sudbama\, a ne zna se koje su od njih više određene naivnim poimanjem sebe i okruženja\, eto ironijskoga kontrapunkta.” U konačnici zaključuju\, “na ovdašnjim čitateljskim livadama\, roman Svojevrsna pokazuje se kao slojevito\, a usprkos tomu\, lako čitljivo štivo. Njegovi protagonisti dovoljno su autentični i punokrvni da se s njima nije teško poistovjetiti. Fantastični sastojci umiješani su u fabulu tako da ih se doživljava gotovo realnim\, a roman se posljedično nudi za čitanje kroz optiku magijskog realizma.” \nDenis Peričić: 105 godina samoće. Koprivnica; Vošicki\, 2021.\n“Slijedeći silne putokaze prema ratnim stratištima što su zaredali od Prvog svjetskog rata naovamo\, i koji kao da se ne misle prorijediti\, Peričić uspostavlja poveznicu s brojnim autorima koji su o takvim stratištima umjetnički progovorili. Prvi među njima je Krleža\, što zbog zajedničkog antiratnog narativa\, a što zbog također zajedničkog manjka povjerenja u čovjekovu sposobnost okretanja neke druge i drukčije stranice u beskonačnom lancu ratnih traženja uvijek novih ‚konačnih rješenja’. […] Peričić nam na stranicama knjige 105 godina samoće pruža mučan\, jeziv niz krvavih kolopleta u kojima se prostorni\, ideološki\, nacionalni i ostali predznaci izmjenjuju\, ali njihov dehumanizirani obrazac ostaje isti. Vlastito mjesto tu su dobili ratni pokolji u Galiciji\, Harkovu\, Nankingu\, Katynskoj šumi\, Dachauu\, Staljingradu\, Dresdenu\, Hudoj Jami\, Srebrenici\, Ovčari i drugdje. Popis ne misli stati\, jer davno je bila 2019. godina\, kada je autor knjige odložio rukopis. Pedeset i šest zapisa u knjizi zato se može nadopuniti s još 56 istovrsnih\, a takav postupak kao da nema kraja ni konca. Povijest je u Peričića bestijalno uništavanje ljudskih života na pokretnoj traci. […] Peričić suočava čitatelja s točkama gdje je ljudsko u čovjeku teško poraženo. Knjiga zato nije ugodna za čitanje\, a ne smije ni biti. On je autor duboko humane\, moralne impostacije kakvi su kao trajan putokaz neophodni svakoj književnosti. Na žalost njegovu i na žalost našu.” \nDenis Ćosić. Košute su plakale bez rogova. Zagreb; HDP\, 2021.\nKošute su plakale bez rogova je “čvrsto narativno strukturirana knjiga poezije Denisa Ćosića u kojoj je svaka od pjesama poglavlje priče o nasušnoj potrebi razaranja simboličkog reda Zapada\, jedan je\, od čitatelju dosad dostupnih\, najozbiljnijih udara na iskonsku krhkost ovakvog poretka stvari. Žene\, djevojke\, djevojčice… nevidljive u svijetu binarizama kojega je propisala muška ruka te jedna veća i na ramenima i jedna manja i dojajna muška glava\, poredak urušavaju iznutra. Košuta je\, kaže Ćosić\, „ženski jelen“ dok je srna „ženski srndać“ a pjesničko ja u sredini knjige\, u njezinoj drugoj po redu pjesmi klimaksa cjeline rukopisa i njegova „pojašnjenja“; vapaja za korektivom\, kazuje „ja sam žensko dijete\, nisam ničija kći“… biće sam svijeta čija „obespravljenost počiva u jeziku“ u kojemu je „odsustvo imena znak mučenja“ a mučenje ostaje nevidljivo tako bipolarno oprirođenoj kulturi\, jer „starješine pravdaju izostanak / pozivajući se na prirodni poredak“. Ženskim bićem knjige\, ali i svijeta kojega dijelimo\, upravlja strah; porobljuje ga i tlači muška panika koja se prikazuje kao agresija i totalni rat ne samo simbola\, već i njihove primjene koja se u patrijarhatu (a drugog iskustvenog svijeta i nemamo) očituje kao mir\, red i poredak. Zatičući ovakvo stanje u našem „dobu slike svijeta“ ova knjiga svijetu uzima anamnezu\, ali mu i propisuje lijek kojega bi se dalo sažeti u adaptaciju jedne od svima poznatih rečenica: muškarci su dosad na različite načine vladali svijetom; radi se o tome da se to promijeni. Budući da nitko moć i vlast nad ijednim dijelom svijeta nije predao dobrovoljno\, ova se nesvakidašnje sugestibilno ispričana knjiga poezije dade čitati i kao lirski priručnik za pojetički prevrat.” \nTomislav Ribić. Dve rali zmeržnjenoga jognja. Tonimir: Varaždinske Toplice\, 2022.\nŽiri je zaključio da je knjiga\, “pisana kao neprekinuta narativna cjelina gdje pjesma pretječe prozu i argumentirano u pitanje dovodi rodnu i vrsnu podjelu literature\, knjiga Dve rali zmeržnjenoga jognja nasušno je potrebna virtuozna autorska artikulacija jednakopravnog pisma na jednome od tri jezika kojega imaju sreću posjedovati naša književnost\, kultura i svakodnevlje.” A sam autor: „Dve rali zmerženoga jognja je film od nepovezanih slik\, zavustavljenih v cajtu kaj skupa su kajkavijana amarcordiana\, konceptualni zbir o odrašćanju va malom varošu zmed leti 1964. – 1984. zprepleten z knigam\, glazbum i filmi koteri su bili del odrašćanja pa ih našivavlem vu verse…“ \n  \nČestitke polufinalistima!
URL:https://kritika-hdp.hr/dogadjaji/objavljeni-su-polufinalisti-nagrade-kamov-za-2022-godinu/
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kritika-hdp.hr/wp-content/uploads/2022/10/unnamed-2.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20220602
DTEND;VALUE=DATE:20220702
DTSTAMP:20260424T101114
CREATED:20220602T083022Z
LAST-MODIFIED:20220722T111958Z
UID:1382-1654128000-1656719999@kritika-hdp.hr
SUMMARY:Natječaj za Nagradu Janko Polić Kamov (rok: 1. srpnja 2022.)
DESCRIPTION:Jedan od začetnika hrvatske i europske književne avangarde\, Janko Polić Kamov među najznačajnijim je hrvatskim književnicima. Njegovo je književno djelo izraslo iz političkog aktivizma\, osporavanja postojećih struktura te književno-teorijskog antiesteticizma i nihilizma. Kamov je neosporivo bio inovator svog vremena; no granice koje je Kamovljeva književnost rušila nekada\, danas su drugačijeg tipa i kvalitete; neke možda više ne postoje\, a neke nove postale su izazovi. Književna nagrada Janko Polić Kamov ističe sadržajnu i simboličku vrijednost književnog stvaralaštva koje nije samo ogledalo duha vremena\, već i njegov sustvaratelj i iskorak k budućnosti. \nOve godine u izbor za Nagradu Kamov ulaze djela objavljena u periodu od 1.07.2021. do 30.06.2022. godine.\nKnjige (4 primjerka) šalju se na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24\, 10 000 Zagreb)\, uz napomenu “Za Nagradu Kamov” naznačenu na pošiljci\, a rok za slanje je petak\, 1.07.2022. (u slučaju dostave na adresu: od ponedjeljka do petka\, od 8 do 13 sati). \nNagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i statue. Žiri će objaviti listu finalista u listopadu\, a nagradu uručiti u studenom 2022.
URL:https://kritika-hdp.hr/dogadjaji/natjecaj-za-nagradu-janko-polic-kamov-rok-1-srpnja-2022/
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kritika-hdp.hr/wp-content/uploads/2022/06/kamov-hdp.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20211126
DTEND;VALUE=DATE:20211228
DTSTAMP:20260424T101114
CREATED:20211126T125927Z
LAST-MODIFIED:20220724T203139Z
UID:1318-1637884800-1640649599@kritika-hdp.hr
SUMMARY:Javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2021. godinu (rok: 27.12.2021.)
DESCRIPTION:Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 10. studenog javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2021. godinu \nNa ovaj Javni poziv mogu se prijaviti autori s novim dramskim djelima pisanima hrvatskim jezikom koja do objave odluke Stručnoga povjerenstva nisu izvedena ni objavljena u bilo kojem obliku. Svaki autor može prijaviti jedno djelo neovisno o vrsti i tematici djela. \nDramska djela prijavljuju se pod ŠIFROM\, koja treba biti čitko napisana na prvoj stranici djela kao i na priloženoj zatvorenoj kuverti u kojoj se dostavljaju podaci o autoru: ime i prezime\, adresa\, broj telefona\, adresa e-pošte i OIB.  \nNagrada se sastoji od novčanog iznosa koji određuje ministrica kulture i medija i prigodne brončane skulpture. \nTekstovi za koje se raspisuje Poziv dostavljaju se u tri primjerka Ministarstvu kulture i medija\, Zagreb\, Runjaninova 2\, s napomenom: Za Nagradu „Marin Držić“. \nPreostale upute i informacije o natječaju možete naći na poveznici: Marin Držić
URL:https://kritika-hdp.hr/dogadjaji/javni-poziv-za-dodjelu-nagrade-za-dramsko-djelo-marin-drzic-za-2021-godinu-rok-27122021/
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://kritika-hdp.hr/wp-content/uploads/2021/11/241994516_218516786987573_6433111435925945939_n_0.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20211012
DTEND;VALUE=DATE:20220202
DTSTAMP:20260424T101114
CREATED:20211012T122434Z
LAST-MODIFIED:20220724T203729Z
UID:1304-1633996800-1643759999@kritika-hdp.hr
SUMMARY:Natječaj HNK za otkup dramskog teksta: rok 1. veljače 2022.
DESCRIPTION:Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu rapisalo je Natječaj za otkup suvremenog dramskog teksta. Na natječaj se mogu prijaviti autori s prebivalištem u RH ili s hrvatskim državljanstvom\, a prijavljeni dramski tekstovi moraju biti prikladni za izvođenje na velikoj pozornici HNK u Zagrebu. Rok za prijavu je 1. veljače 2022.\, a o pobjedničkom tekstu odlučit će ocjenjivački sud Drame HNK u Zagrebu. \nPobjednički tekst bit će postavljen na sceni HNK u Zagrebu i u izvođenju ansambla Drame HNK u Zagrebu. Tekst mora biti pisan na hrvatskom jeziku te ne smije biti ranije izveden\, objavljen niti prijavljen na neki drugi natječaj. Svaki autor se može prijaviti s jednim dramskim tekstom. \nNa adresu HNK u Zagrebu (Trg Republike Hrvatske 15\, 10 000 Zagreb) potrebno je dostaviti dva ispisana primjerka teksta s naznakom za Natječaj za otkup suvremenog dramskog teksta. U omotnici s primjercima teksta potrebno je dostaviti i pune podatke o autoru (puno ime i prezime\, adresu\, broj telefona). Tekst je potrebno poslati i na e-mail adresu drama@hnk.hr s naznakom za Natječaj za otkup suvremenog dramskog teksta. \nPobjednički tekst bit će otkupljen za 50 tisuća kuna\, a taj iznos obuhvaća i otkup autorskih prava za premijerno izvođenje teksta tijekom sezone 2022/2023. godine u produkciji HNK u Zagrebu.
URL:https://kritika-hdp.hr/dogadjaji/natjecaj-hnk-za-otkup-dramskog-teksta-rok-1-veljace-2022/
LOCATION:Zagreb
END:VEVENT
END:VCALENDAR