Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Tea Sesar

Author picture

Tea Sesar je književna kritičarka i esejistica. Zaposlena je na Katedri za književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta u Zagrebu. Objavljuje kritike s područja suvremene književnosti za djecu i odrasle.

  • Tema
Pisanje za djecu trebalo bi shvatiti kao teško, barem izazovno ili nelagano. Jedino smo na taj način pravedni prema djetetu kao čitatelju i ne podcjenjujemo njegove interpretativne, kognitivne i intuitivne čitateljske vještine – piše Tea Sesar u kritičkom osvrtu na industriju književnosti za djecu i tendencije u autorskim pristupima
  • Razgovor
Vodeća balkanologinja današnjice i autorica utemeljiteljske studije o Balkanu i balkanizmima, bugarska povjesničarka Marija Todorova u opsežnom razgovoru s našom suradnicom Teom Sesar govori o Balkanu kao vječnom među prostoru, stereotipizacijama i stigmatizacijiama, ali i stvarnom povijesnom naslijeđu ove regije i potrebi za angažiranim antibalkanizmom
  • Kritika
  • Proza
Zbog jedinstvenog vizualno-tekstualnog srastanja, “Trg slobode” jest nostalgičan (melankolični) ljetopis, ali i slikopis, u kojem se potraga za jednim vremenom događa u jeziku i jezikom brani
  • Kritika
  • Proza
Žanrovsko-tematska odrednica razvodnjava poetsku (u širem, aristotelovskom smislu riječi) privlačnost koju nalazimo u njezinim prvim dvjema knjigama
  • Kritika
  • Proza
Tekst „Ogledala za krletku“ funkcionira kao labirint, no kao i u svakome labirintu, postoje slijepe ulice koje ne vode rješenju. U ovome su romanu to suviškovi koji olabavljuju pripovijedanje jer nemaju funkcionalnu važnost usmjeravanja ili odgonetanja skrivenog značenja.
  • Razgovor
S Dubravkom Zima, sveučilišnom profesoricom književnosti te predanom znanstvenicom i istraživačicom, razgovarali smo o njezinoj novoj knjizi „Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću“. Njezina je to peta znanstvena knjiga, a s obzirom na nedovoljnu obrađenost povijesti djevojaštva, možemo reći da je Zima ujedno i začetnica istraživanja ove problematike u našem histriografskom ali i književnoznanstvenom diskursu.
  • Kritika
  • Proza
Posebna je vrijednost ove knjige ta što je autorica odlučila upoznati Emily Dickinson isključivo putem teksta i pustiti njezinim pjesmama i pismima da govore umjesto pjesnikinje same. Stoga ova knjiga nije (samo) o životu Emily Dickinson, Fortier je uistinu pokušala doprijeti do njezina glasa, zbog čega je morala utišati brojne druge glasove.
  • Kritika
  • Proza
Imperativ je vjerodostojnosti u opreci fikcije i fakcije nedosljedan, ali su posljedice pozitivne – premještanje iz dnevnika u roman ili obrnuto rezultira višeslojnim kodiranjem intimnosti, motivacije, unutarnjeg svijeta kuće kao prostora (pre)bivanja likova, motiva ili simbola.
  • Kritika
  • Proza
“Novi kraj” Đurđice Čilić strukturno i tematski prati njezinu prethodnu knjigu “Fafarikul”, obje su zbirke mikroproza, sastavljene od osobnih zapisa, svojevrsnih vinjeta iz svakodnevnog života. “Novi kraj” nije (samo) svjedočenje o minulim vremenima i obiteljskim pričama, ona je napisana da bismo taj život, taj trenutak mogli ponovno zamisliti, oživjeti, omirisati, poput iskustvenog muzeja sjećanja i uspomena
  • Kritika
  • Proza
“Crveni kofer” Lane Bastašić, nastajao tijekom nekoliko mjeseci provedenih u Zürichu 2021., prva je knjiga u nizu dnevnika koju za Buybook uređuje Semezdin Mehmedinović.
  • Kritika
  • Proza
Prvi dio knjige autoričin je (pro)glas povodom četrdesete godišnjice Štefice Cvek u raljama života, a drugi formi razgovora prilagođen i proširen intervju koji je teoretičarka književnosti Merima Omeragić vodila s Dubravkom Ugrešić.
  • Kritika
  • Proza
U “Osporavanju kiše” Tanja Radović debitira formom, ali i ovdje koristi ustaljeni narativni obrazac i ne odstupa bitno u stilskom izričaju.
1 / 212
Danas

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
Skip to content