Autor/ica: Katja Grcić

Katja Grcić (Split, 1982.) spisateljica je, prevoditeljica i dramaturginja

Tema

Filmska dramaturgija – serija, film, adaptacija

Katja Grcić

O filmskoj dramaturgiji, radu na serijama, utjecaju sapunica i mehanizmima filmske industrije u nas govore neki od najuspješnijih domaćih scenarista, autori „Gore“, „Šutnje“ i drugih hit-serija i filmova, Daria Stilin, Marjan Alčevski i Ivor Martinić

Tema

Dramaturzi na radiju: tekst i zvuk

Katja Grcić

U vrijeme sve veće dominacije slike, radio je još uvijek tu da nas podsjeti na dragocjenost predanog slušanja, pomalo zaboravljenu vještinu koja ukazuje da je upravo slušanje jedan od presudnih elemenata za povezivanje sa sobom i drugima

Tema

Plesna dramaturgija: misliti ili iskusiti

Katja Grcić

Možda je radoznalost najvažniji element plesne dramaturgije, ali i gledanja izvedbi suvremenog plesa. Publika je već utkana u svakoga od nas, svi se mi rađamo izravno u pogled drugoga, u jezike i čežnje koje nam prethode, piše Katja Grcić u petom tekstu iz serijala o dramaturgiji, ovoga puta posvećenog plesnoj umjetnosti

Tema

Pedagoški aspekti dramaturgije – predstave i filmovi za djecu i tinejdžere

Katja Grcić

U četvrtom tekstu iz serijala o dramaturgiji, Katja Grcić sa svojim sugovornicama, dramaturginjama Majom Sviben, Nikolinom Rafaj, Lucijom Klarić i Ronom Žulj razgovara o dramskoj pedagogiji, posebnosti dramskog i scenarističkog pisma za djecu i mlade i praksama domaćih kazališta i televizijskih kuća na tome polju

Tema

Louise Glück: Odlazak nobelovke

Katja Grcić

U osamdesetoj godini napustila nas je šesnaesta književna nobelovka, američka pjesnikinja Louise Glück. Tim povodom prenosimo tekst koji smo objavili u listopadu 2020., nakon što joj je nagrada dodijeljena. U našem književnom polju njen rad su tada detaljnije poznavali samo najupućeniji, dok je popularno priznanje tu nepoznanicu ipak u velikoj mjeri redefiniralo

Tema

Raditi politički teatar ili raditi teatar politički?

Katja Grcić

U trećem tekstu iz serijala “Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao” Katja Grcić propituje ulogu političkog kazališta na postjugoslavenskom i regionalnom prostoru u razgovoru s dramaturzima Tanjom Šljivar, Goranom Injacom, Jasnom Jasnom Žmak i Annom Laner

Kritika
Proza

Razlistavanje trauma

Katja Grcić

Roman „Listanje kupusa“ Igora Belaša svojim pristupom traumatičnim stanjima i događajima, u kojima disfunkcionalnost „sretnih“ obitelji zamjenjuje bitka za preživljavanje, situiranim u Borovo naselje 1991. godine signalizira da možda kao društvo – konačno odrastamo

Tema

Kazališna dramaturgija – izazovi u praksi

Katja Grcić

Kakva su iskustva dramaturga u domaćem kazalištu, što je najbolje a što najgore u dramaturškom poslu, zašto je dramaturgija primjenjiva u copywritingu i gejming industriji kao i o mnogim drugim aspektima ove u javnosti slabo vidljive profesije govore Ivan Penović, Dorotea Šušak, Maja Sviben i Goran Sergej Pristaš u drugom tekstu iz našeg serijala „Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao“ autorice Katje Grcić

Tema

Dramaturgija: jučer, danas, sutra

Katja Grcić

Objavljujemo prvi iz serije tekstova na temu „Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao“ u kojima će autorica Katja Grcić, uz svoje sugovornike, mapirati suvremenu dramaturgiju, njezino polje djelovanja, specifičnosti i povijesni razvoj te rasvijetliti ovu – čak i među kazališnim i književnim stručnjacima – često marginaliziranu i nevidljivu struku

Tema

SORRY što smo vas ubili

Katja Grcić

O novom komadu Bobe Jelčića, nešto starijem komadu Olivera Frljića i tome kako teatar apsorbira stvarnost dok svijet postepeno postaje sve -“sjedinjeniji”, “američkiji” i “državniji”

Tema

“Pet prijatelja” u službi znanosti

Katja Grcić

Enid Blyton je ozbiljne i utemeljene kritike svog rada primala još za života, ali je i tome vješto doskočila tvrdeći da je ne zanimaju kritike onih iznad dvanaest godina

Tema

Polivalencija pasije

Katja Grcić

O teorijama reprezentacije i adaptacije, razlici empatije i sažaljenja te njezinim političkim implikacijama, pitanjima slobode i odgovornosti, mogućnosti i nemogućnosti djelovanja, emancipacije nasuprot retraumatizacije i eksploatacije te mnogo čemu drugome, na primjeru filma “Quo vadis, Aida?” Jasmile Žbanić

1 / 212