Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Katja Grcić

Author picture

Katja Grcić (Split, 1982.) spisateljica je, prevoditeljica i dramaturginja

  • Tema
O filmskoj dramaturgiji, radu na serijama, utjecaju sapunica i mehanizmima filmske industrije u nas govore neki od najuspješnijih domaćih scenarista, autori „Gore“, „Šutnje“ i drugih hit-serija i filmova, Daria Stilin, Marjan Alčevski i Ivor Martinić
  • Tema
U vrijeme sve veće dominacije slike, radio je još uvijek tu da nas podsjeti na dragocjenost predanog slušanja, pomalo zaboravljenu vještinu koja ukazuje da je upravo slušanje jedan od presudnih elemenata za povezivanje sa sobom i drugima
  • Tema
Možda je radoznalost najvažniji element plesne dramaturgije, ali i gledanja izvedbi suvremenog plesa. Publika je već utkana u svakoga od nas, svi se mi rađamo izravno u pogled drugoga, u jezike i čežnje koje nam prethode, piše Katja Grcić u petom tekstu iz serijala o dramaturgiji, ovoga puta posvećenog plesnoj umjetnosti
  • Tema
U četvrtom tekstu iz serijala o dramaturgiji, Katja Grcić sa svojim sugovornicama, dramaturginjama Majom Sviben, Nikolinom Rafaj, Lucijom Klarić i Ronom Žulj razgovara o dramskoj pedagogiji, posebnosti dramskog i scenarističkog pisma za djecu i mlade i praksama domaćih kazališta i televizijskih kuća na tome polju
  • Tema
U osamdesetoj godini napustila nas je šesnaesta književna nobelovka, američka pjesnikinja Louise Glück. Tim povodom prenosimo tekst koji smo objavili u listopadu 2020., nakon što joj je nagrada dodijeljena. U našem književnom polju njen rad su tada detaljnije poznavali samo najupućeniji, dok je popularno priznanje tu nepoznanicu ipak u velikoj mjeri redefiniralo
  • Tema
U trećem tekstu iz serijala “Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao” Katja Grcić propituje ulogu političkog kazališta na postjugoslavenskom i regionalnom prostoru u razgovoru s dramaturzima Tanjom Šljivar, Goranom Injacom, Jasnom Jasnom Žmak i Annom Laner
  • Kritika
  • Proza
Roman „Listanje kupusa“ Igora Belaša svojim pristupom traumatičnim stanjima i događajima, u kojima disfunkcionalnost „sretnih“ obitelji zamjenjuje bitka za preživljavanje, situiranim u Borovo naselje 1991. godine signalizira da možda kao društvo – konačno odrastamo
  • Tema
Kakva su iskustva dramaturga u domaćem kazalištu, što je najbolje a što najgore u dramaturškom poslu, zašto je dramaturgija primjenjiva u copywritingu i gejming industriji kao i o mnogim drugim aspektima ove u javnosti slabo vidljive profesije govore Ivan Penović, Dorotea Šušak, Maja Sviben i Goran Sergej Pristaš u drugom tekstu iz našeg serijala „Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao“ autorice Katje Grcić
  • Tema
Objavljujemo prvi iz serije tekstova na temu „Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao“ u kojima će autorica Katja Grcić, uz svoje sugovornike, mapirati suvremenu dramaturgiju, njezino polje djelovanja, specifičnosti i povijesni razvoj te rasvijetliti ovu – čak i među kazališnim i književnim stručnjacima – često marginaliziranu i nevidljivu struku
  • Tema
O novom komadu Bobe Jelčića, nešto starijem komadu Olivera Frljića i tome kako teatar apsorbira stvarnost dok svijet postepeno postaje sve -“sjedinjeniji”, “američkiji” i “državniji”
  • Tema
Enid Blyton je ozbiljne i utemeljene kritike svog rada primala još za života, ali je i tome vješto doskočila tvrdeći da je ne zanimaju kritike onih iznad dvanaest godina
  • Tema
O teorijama reprezentacije i adaptacije, razlici empatije i sažaljenja te njezinim političkim implikacijama, pitanjima slobode i odgovornosti, mogućnosti i nemogućnosti djelovanja, emancipacije nasuprot retraumatizacije i eksploatacije te mnogo čemu drugome, na primjeru filma “Quo vadis, Aida?” Jasmile Žbanić
1 / 212
Danas

Poziv na Književnu rezidenciju Kamov 2024. s temom treće životne dobi

Rijeka

Tematski ovogodišnja rezidencija je usmjerena prema temama treće životne dobi - što znači starenje, demografska kriza, posljedice produživanja života, život u trećoj životnoj dobi s ograničenim sredstvima (...) dio su tema koje će se posebno pozitivno valorizirati, a očekivano od autora je da ih kvalitetno tematiziraju i čine dijelom svog promišljanja i kreativnog rada. Pravo na rezidenciju imaju umjetnici koji nemaju mjesto prebivališta u Rijeci, a rezidencijalni program svakom rezidentu osigurava honorar te po potrebi dodatna produkcijska sredstva (rok 17. travanj)

Natječaj za pjesničku rezidenciju “Vesna Parun” na otoku Zlarinu

Dvotjedna književna rezidencija za hrvatske pjesnike i pjesnikinje organizira se na Zlarinu, rodnom otoku Vesne Parun po kojoj projekt nosi ime. Obuhvaća boravak na otoku, posjet zanimljivim lokalitetima u Šibensko-kninskoj županiji i minimalno jedno javno događanje u Šibeniku i/ili na Zlarinu.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Iz radionice
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Proza
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
Skip to content