Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Ivo Alebić

Author picture

Ivo Alebić (1983) prevodio je suvremene (Riklin, Slavnikova, Tatjana Tolstoj, Sorokin, Prilepin, Lebedev) i klasične ruske autore (Bahtin, Ginzburg, Šklovski). Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca

  • Tema
U svom „demantiju“ Leving demonstrira afekt etičke povrijeđenosti koji potiskuje svaku raspravu; retoriku prijetnje zaklonjenu načelnim frazama; prizivanje povijesnih trauma kao alata diskreditacije sugovornika; proglašavanje jedne usporedbe „moralnim vandalizmom“ čime se moguća rasprava zamjenjuje anatemom. Sve to istodobno je komično i tragično: intelektualac koji u svojoj antologiji piše o slobodi od cenzure, ali reagira cenzorski; urednik antiratne antologije koji brani pravo na književno svjedočenje protiv nasilja, ali osporava legitimnost da se ista pitanja otvore u drugom kontekstu
  • Tema
Protiv rata i ratnih zločina u Ukrajini pisali su i ruski pjesnici. Čitanje ovih pjesama važno nam je iz više razloga. Prije svega, zato što svjedoči o ruskom društvu koje, baš poput našeg danas, prolazi militarizaciju i rađanje fašizma. Drugo, antiratna poezija otvara pitanje odgovornosti i krivnje ruske kulture u ratu u Ukrajini
  • O(ko) književnosti
Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu
  • Tema
Povodom prvog domaćeg prijevoda Bunjinovih „Tamnih aleja“, donosimo prevoditeljev esej o poetici „bijelog“ nobelovca čiji je rukopis u nekim kulturama ostao sinonim za rafiniran stil, s posebnim osvrtom na neke i tada kontroverzne, a s protokom vremena sve anakronije pristupe reprezentaciji ženskog tijela, maskuliniteta i muško-ženskih odnosa, te općenito panerotizam autorove kasnije proze
  • Tema
Uoči premijere adaptacije romana „Zločin i kazna“ u režiji Jerneja Lorencija u zagrebačkom HNK donosimo tekst o ovom kolosalnom romanu o nasilju, ponižavanju i patnji; iscrpnoj studiji toga u što se čovjek pretvara nakon što počini zločin
  • O(ko) književnosti
Esejistička reportaža rusista i prevoditelja Ive Alebića vodi nas kroz suvremeni, valom ruskih useljenika na najrazličitije načine obilježeni Beograd. Meandrirajući kroz primjere iz suvremene i klasične književnosti i pop-kulture jednako kao i kroz novotvorene ruske klubove i barove, tekst ne propušta povući paralele s „bijelom“ ruskom emigracijom, koja je u Kraljevinu stigla prije stotinu godina, i na njoj ostavila do danas vidljiv kulturni i arhitektonski trag
  • Tema
U siječnju tekuće godine na pješačkom prijelazu u Moskvi automobil je pokosio proslavljenog ruskog pjesnika, konceptualca, esejista, publicista i kritičara autokratskog režima. Rubinštejn je podlegao ozljedama, pa se od njega opraštamo tekstom koji se pjesnikovim životom i radom bavi podražavajući u mnogočemu njegovu vlastitu metodu
  • O(ko) književnosti
O 74. rođendanu Dubravke Ugrešić, koji spisateljica nažalost nije dočekala, donosimo esej o nasilju u ruskoj kulturi koji, slijedeći slučaj notornog ali cijenjenog pisca Zahara Prilepina, supostavlja dva posve oprečna pogleda na ulogu književnosti u društvu, funkciju pisca, ali i književnost kao takvu
  • Razgovor
Ruska književnost organski je dio europskog književnopovijesnog razvoja, a ne samosvojna i zatvorena cjelina. Upravo zahvaljujući zapadnim utjecajima koji su u 17. stoljeću do Rusije dopirali uglavnom preko Poljske i Ukrajine, ona uz zakašnjenja i modifikacije prolazi više manje iste razvojne faze kao i sve ostale europske književnosti te se kao takva ne bi trebala sagledavati izvan europskog kulturnog prostora, sviđalo se to nama ili ne.
  • O(ko) književnosti
Prema ruskim rječnicima, „rasputica“ je period kad kolni putevi postaju neprohodni ili teško prohodni zbog sezonskih vremenskih promjena. Uglavnom se termin upotrebljava na području Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, no postoji i u finskom jeziku gdje se ista pojava naziva „rospuutto“. Postoji jesenja (otprilike od sredine listopada do kraja studenog) i proljetna (od sredine ožujka do kraja travnja). Prva nastaje zbog obilnih kiša, a druga zbog otapanja snjegova
  • Tema
Ljudmila Ulicka, Vladimir Sorokin, Lav Rubinštejn, Dmitrij Bikov, Boris Akunjin i drugi ruski pisci glasno dižu glas protiv rata u Ukrajini i Putinove diktature, pozivajući “sve građane Rusije da kažu ne ratu” i poručujući “to je naša sramota”. Donosimo dijelove iz njihovih tekstova.
  • O(ko) književnosti
O snijegu, njegovim pojavnim oblicima i označiteljima, u književnosti i izvan nje
1 / 21

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Natječaj za Nagradu “Joža Horvat”

    Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

    Hrvatsko društvo pisaca objavljuje poziv na natječaj za Nagradu "Joža Horvat" za najbolju objavljenu putopisnu knjigu izdanu u razdoblju od 1.9.2024. godine do 31.3.2026. godine

Izdvojeno

Kritika Proza
O(ko) književnosti
Iz radionice

Programi

Najčitanije

Iz radionice
Kritika Proza
Iz radionice
Kritika Poezija
Kritika Proza
Skip to content