Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Dragan Jurak

Author picture

Dragan Jurak (Zagreb, 1967.), filmski i književni kritičar, pisao u Nedjeljnoj Dalmaciji, Feralu, Modernim vremenima i HR3. Objavio: "Konji i jahači" (pjesme), "U zaklon", "Život jahača u trenutku skoka konja preko prepone", "Ah!" (eseji), "Peléov priručnik" (roman).

  • Kritika
  • Proza
Zbirka koja želi zabaviti, zavesti, izvesti fintu, složiti dosjetku, ali onda čini i puno više toga, uzima čitatelja za ruku i odvodi ga u neistražene prostore. I možda najdramatičnije, zbirka koja je među svojim stranicama zarobila Gorana Bogdana
  • Kritika
  • Publicistika
Florian Illies minuciozno prati ljubavne romanse i ljubavne patnje ekspresionističkih pjesnika i slikara, nadrealista i dadaista, filozofa i arhitekata, pisaca i filmaša. Kroz gustu kronološku mrežu mikro priča, crtica i vinjeta, on pokriva predratno desetljeće od proljeća 1929. do ljeta 1939. – od Berlina prema Parizu, Španjolskoj i Švicarskoj, Danskoj i Engleskoj, do New Yorka, Moskve i Hollywooda
  • Kritika
  • Publicistika
„Tito u Rusiji“ najvećim je dijelom fascinantna knjiga. Marko Stričević zakucao je na svaka vrata, razgovarao sa svima, zaputio se do svakog mjesta, vlakom, taksijem ili pješke. U spoju historiografije i putopisa, reportaže i arhivskog rada, „Tito u Rusiji“ istražuje ono što je bilo prije jednog stoljeća i što je danas
  • Kritika
  • Proza
„Žigice“, krimić koji tako nestvarno lijepo započinje, nešto je sasvim drugo. S pričom o orkanskoj buri koja je rasplamsala požar u predgrađu Splita i zaprijetila samom gradu, Jurica Pavičić nije napravio novi iskorak, nego je preskočio vlastitu sjenu
  • Kritika
  • Proza
“Noćni portir” više je od dnevnika i nije manje od romana. Glamuzina njime u svom poznatom stilu razvija svoje poznate teme. Stilski, tekst je najbolji kad podsjeća na Carvera i to nije slučajno. Emocionalno, najbolji je kada je između početka nove veze i potrebe za rutinom, između razdvojenosti od djece i potrebe za samoćom
  • Kritika
  • Publicistika
Povijest partizanskog pokreta slovenski povjesničar i akademik Jože Pirjevec započinje travanjskim ratom 1941., a završava svibanjskim likvidacijama kvislinga 1945. godine: rat je zatvorio krug od željezničkog tunela kod Graza, otkuda je Hitler nadgledao napad na Jugoslaviju, do nedalekog Bleiburškog polja
  • Kritika
  • Proza
Posljednje dvije godine kao da čitamo jedan jedini hrvatski roman. On je stariji muškarac, ona je mlada djevojka; ona je mlađa žena, on je muškarac u zrelim godinama. Iako se u ovu formulu naizgled uklapa, novi roman Ivana Vidića razvija se mimo očekivanja
  • Kritika
  • Publicistika
“Krajina” je očito historiografija koja dira u temeljne narative hrvatske, ali i srpske nacional-historiografije. Moglo bi se i kazati da na glavu okreće hrvatski mit o sjaju državotvornog, odnosno “konstitutivnog rata” i srpski mit o slavi “odbrane srpstva”. Ono što je pritom fascinantno jest da se Nikolić gotovo u cijelosti oslanja na dokumentaciju arhiva Krajine, Haškog suda, Ureda predsjednika RH, diplomatskih izvještaja, digitalne biblioteke predsjednika Clintona i drugih izvora, minimalno intervenirajući u sam tekst
  • O(ko) književnosti
Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…
  • Kritika
  • Proza
Priču o zagrebačkom dvadesetom stoljeću priča dvokatnica sa stanovima za iznajmljivanje, sagrađena 1911. godine. Pričaju je zagrebačke ulice, trgovi, parkovi i kvartovi. Ali isto tako pričaju je livade i šume. Planina koja se do same Ilice spušta u Zagreb ulazeći na ovom i onom mjestu u strogi centar možda je i najvažnije urbanističko obilježje grada. Šuma je zajednička i partizanima i Zagrebu
  • Kritika
  • Proza
Novi roman Emira Imamovića Pirkea donosi priču skrojenu po mjeri hrvatske rentijerske ekonomije, pripovijedajući o iznajmljivaču kuće s bazenom u zaleđu jadranske obale. Pirke piše duhovito i dovitljivo, a gorčina je ovdje pomiješana sa sentimentalnošću
  • Kritika
  • Proza
“U sjeni fantoma” je romaneskna obiteljska povijest. Vremenski, priča se proteže između 1937. i vjenčanja para Jablanović, 1993. i dolaska njihova sina pred obiteljsku kuću te dvijetisućitih i smrti majke. Geografski, priča se odvija između zapadne Bosne i gradića V., i dvije zagrebačke adrese, donjogradske i gornjogradske. Ovaj geografski i vremenski hologram križa se u 1945., na današnjem Prilazu Gjure Deželića, s kojeg kolona u povlačenju kreće iz Zagreba prema Bleiburgu
1 / 212
Danas

Javni poziv za rezidencijalni program Udruge Kurs u Splitu za 2025. godinu (Rok: 16. 12. 2024.)

Pokretanjem rezidencijalnog programa 'Marko Marulić' i razvijanjem promotivnih aktivnosti vezanih za boravak stranih autora i prevoditelja, istraživača s područja književnosti, vizualnih i audiovizualnih umjetnosti, ostalih izvedbenih umjetnosti u Splitu, Udruga Kurs ima za cilj omogućiti upoznavanje literarnih, kulturoloških i socijalnih prilika u Hrvatskoj, a posebno u Splitu, dok se istodobno domaća publika upoznaje s odabranom europskom književnom i umjetničkom scenom

Raspisan natječaj za Nagradu IGK za najbolju pjesničku zbirku! (Rok: 9. prosinca)

Nagrada Ivan Goran Kovačić dodjeljuje se za najbolju izvornu pjesničku zbirku tiskanu u dvogodišnjem razdoblju čije je prvo izdanje objavljeno u Republici Hrvatskoj i koja nije posredovana prijevodom. Za nagradu mogu konkurirati i pjesničke knjige izvorno napisane i tiskane na hrvatskom jeziku kod registriranih nakladnika, bez obzira na mjesto objavljivanja. Rok je 9. prosinca

Raspisan natječaj za boravak u DHKP-ovoj rezidenciji za prevodioce i pisce u 2025.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) raspisuje natječaj za boravak u DHKP-ovoj rezidenciji za prevodioce i pisce u 2025. godini. Ovaj DHKP-ov rezidencijalni program namijenjen je književnim prevodiocima koji žive izvan Hrvatske i prevode hrvatske autore na strane jezike te stranim piscima zainteresiranima za boravak u Zagrebu i objavljivanje na hrvatskom. Prijave za 2025. primaju se do kraja 2024. godine ili do popunjenja kapaciteta. Rezidencija će primiti između 8 i 15 rezidenata.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Razgovor
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Proza
  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Proza
  • Iz radionice
Skip to content