Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Andrijana Kos Lajtman

Author picture

Andrijana Kos Lajtman (Čakovec, 1978.) redovita je profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je triju znanstvenih knjiga te pjesničkih zbirki Jutarnji laureat, Lunule, Teleidoskop, Stepenice za Stojanku K., Plava i smeđa knjiga i Zarazna zona (u koautorstvu s Damirom Radićem).

  • Kritika
  • Poezija
Nagrada Tin Ujević skreće pažnju na rad ovog marginalnog no apartnog pjesnika, a sama knjiga s jedne je strane suptilna, uspjela kontemplacija o materiji i duhu, a s druge preopterećena brzopoteznim fraziranjem i općim mjestima
  • Kritika
  • Poezija
Autoričin četverodijelni stihovni niz: “Prvi korak u tamu”, “Prijelaz za divlje životinje”, “In a Sentimental Mood” i “Usijavanje” svojom pjesničkom kvalitetom nadvisuju dva početna naslova, dok su pretposljednja i posljednja zbirka od njih znatno slabije, izvedene s manje poetske umješnosti, snage i virtuoznosti
  • Kritika
  • Poezija
Preciznijim čitateljima Tomaševa pjesničkoga opusa poznato je od ranije da je riječ o pjesništvu sklonom popriličnim oscilacijama – u rasponu od slikovite dojmljivosti, do predvidljive, nerijetko patetične banalnosti. Ako se pitate čega od navedenog ima u najnovijoj zbirci, odgovor glasi – obojeg, u omjerima koji su vjerojatno individualno promjenjivi, no ono čega zasigurno ima najmanje, jest inovativna i odvažna poezija
  • Kritika
  • Poezija
“Noćno nebo s izlaznim ranama”, baš kao što i naslov sugerira, tamna je i krvava zbirka, poezija zasnovana na poetici rana i ranjivosti, ali i na uzbudljivoj ljepoti koja se rađa iz hodanja po rubu, iz dramatike preživljavanja. Bjegovi, skrivanja, strahovi, rastanak od oca, ranjena ljudska i životinjska tijela, muška ljubav i tjelesnost skrivene od pogleda javnosti, detonacije stvarnosti i mine u srcu, neka su od njezinih semantičkih žarišta
  • Tema
Zbog neodustajanja od propitivanja univerzalnih i vječnih tema, zbog trajne zapitanosti nad ustrojstvom svijeta i čovjeka i težnje da svoje narative – kao, uostalom, i vlastiti život – oblikuje kao poprište razgovora između jedinstvenih ljudskih pojedinačnosti, Karahasan je jedan od posljednjih „klasičnih“ autora balkanskog i srednjeuropskog prostora, nalik autorima poput Krleže, Andrića ili Selimovića.
  • Kritika
  • Poezija
Moć teksta da upije sve, od formalno različitih jezika i tipova iskaza, do motiva koji se protežu u radikalnom luku od antike i klasične književnosti, preko filma, filozofije, moderne književnosti i moderne (likovne) umjetnosti, do suvremene svakodnevice, ono je što će čitatelju, ovisno o preferencijama, biti zadivljujuće ili začudno, nerijetko i oboje
  • Kritika
  • Poezija
Ključni je problem knjige uvjerljivost i snaga izvedbe, koja, nažalost, u mnogim tekstovima zbirke nije na razini koju bismo od pjesnika ovoga kalibra očekivali, ili barem priželjkivali. Da ne bi bilo zabune, Brlek je i dalje talentiran pjesnik, pjesnik odličnih pojedinačnih stihova ili slika, samo što se oni dobri, pa i sjajni stihovi prečesto smjenjuju s onima prosječnima, ponekad i banalnima
  • Kritika
  • Poezija
„Kamovom“ nagrađena knjiga kajkavskih stihova „Dve rali zmeržnjenoga jognja“ život predočuje u dinamici i nepravilnim gibanjima, u fragmentima mraza („zmeržnjeni“) i plamena („jognja“) koji se neprestano nadmeću. Riječ je o tekstovima koji, unatoč tome što se ne libe zagrepsti u najgrublje i najcrnje, odišu sviješću o neponovljivosti i jedinstvenoj lakoći mladenačkih dionica života, a upravo potonje pobuđuju i u čitatelju
  • Kritika
  • Poezija
Ono što je ključno za predmetno razdoblje, odnosno autorice i autore koji ga u knjizi oprimjeruju, jest njihova modernost, koja se prvenstveno shvaća kroz svijest o literarnosti i svijest o sadašnjosti koja je u aktivnom odnosu prema prošlosti
  • Kritika
  • Poezija
  • Publicistika
„Pjesme zapisane na vrećicama za mučninu“ u svom dominantnom dijelu zapravo i nisu pjesme – riječ je o autobiografskim dnevničko-putopisnim proznim fragmentima i sjećanjima koja tek mjestimično dobivaju poetski karakter i/ili formu, tako da naslovnu imenicu pjesme treba shvatiti kao simboličko-aluzivnu, možda i ironijsku oznaku, prije nego preciznu vrstovnu odrednicu
  • Kritika
  • Poezija
Riječ je o knjizi u kojoj svako poglavlje/stavak svira neku svoju vlastitu muziku – u tempu, ritmu i ugođaju – sudjelujući u orkestraciji cjeline, u aranžmanu jednog, istodobno suptilnog i oporog, svijeta koji premošćuje kategorije vremena i prostora, priziva i dovodi u neposrednu blizinu različita životna doba, gradove, ljude i iskustva
  • Kritika
  • Poezija
Zajednički nazivnik tema koje pjesnički rastvara Vladimirov je nasilje, agresija usmjerena prema drugom pojedincu ili kolektivu, degradacija humanog u nehumano, nerijetko i zvjersko. Potrebno je pritom istaknuti da je riječ o poetskom rastvaranju određene teme, nipošto o njenom opisu, neutralnom prikazu ili bilo kakvom sveobuhvatnom tumačenju
1 / 212
Danas

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
Skip to content