Portal za književnost i kritiku

Ilustracija izlog dućana
Adam Zagajewski

Asimetrija pravog života

Posljednje dvije pjesničke knjige nedavno preminulog velikoga poljskog pjesnika Adama Zagajewskog će – u jednom svesku – biti objavljene i kod nas, u izdanju VBZ-a i prijevodu Đurđice Čilić. Donosimo prevoditeljičin tim povodom napisan esej
Iako koristi jednostavan jezik i komunikativan izraz, nešto je staromodno i klasično u poeziji Zagajewskog. S jedne strane, poseže za registrom filozofskih i kulturnih pojmova koji traže mislećeg, obrazovanog čitatelja. S druge pak strane, u njegovoj poeziji nema jakih gesta, jednoznačno iskazanog svjetonazora ni povođenja za pjesničkim trendovima

„Postoji samo blagost / koja uvijek kasni“ stihovi su kojima završava pjesma „20. stoljeće u mirovini“, iz jedne od dviju među ove korice uvrštenih zbirki Adama Zagajewskog. Te blagosti ni u poetskom načinu ni u sadržaju kod Zagajewskog ne nedostaje. Ona, štoviše, gotovo da preduhitruje čitatelja, podešavajući ga da obazrivo zakorači u čitanje poezije čiji najdragocjeniji učinci izmiču nestrpljivima i osornima.

Ova je knjiga jedinstvena ne samo u hrvatskom prijevodu nego i uopće, jer su u njoj združene dvije autorove zbirke, Asimetrija (2014.) i Pravi život (2019.) To su ujedno i zadnje autorove za života objavljene zbirke, između kojih je publiciran i jedan dvojezični (englesko-poljski) izbor iz njegova pjesničkog opusa Aerodrom u Amsterdamu (2016.) i dvije esejističke zbirke Poezija za početnike (2017.) i Neuređena supstanca (2019.)

Adam Zagajewski jedan je od najznačajnijih autora suvremene poljske književnosti. Dobitnik je prestižnih poljskih, europskih i svjetskih književnih nagrada, prevođen na mnoge jezike. Pjesnik je, esejist i prozaist. Rođen je 1945. u Lavovu, iz kojeg je njegova obitelj prisilno preselila na zapad Poljske. Djetinjstvo je proveo u šleskim Gliwicama, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U periodu 1963–1970. studirao je filozofiju i psihologiju na Jagelonskom sveučilištu u Krakovu. S fakultetskim kolegama, također pjesnicima, 1968. osniva pjesničku grupu Teraz – krakovski rukavac pjesničke formacije Novi val (Nowa fala) i postaje koautor programskih tekstova. Novovalni su pjesnici u svojim manifestnim istupima zagovarali prekid korištenja lažljivog jezika u politici, medijima i književnosti, vraćanje vjerodostojnosti i autentičnosti jeziku i njegovo dublje ukorjenjivanje u svakodnevni život. S Julianom Kornhauserom, kasnije uglednim jugoslavistom, književnim povjesničarom i pjesnikom, Zagajewski objavljuje Nepredočeni svijet (1974.) zbirku eseja književnokritičkog i programatskog karaktera. U knjizi su analizirali poslijeratnu poljsku književnost, optužujući neke autore za eskapizam i nepouzdano, lažno predstavljanje društvene stvarnosti. Prigovorili su im pretjeranu metaforičnost i kostimiranost, a apelirali na odustajanje od hermetičnosti i pozivali ih na povratak realizmu. U svojim prvim zbirkama i Zagajewski praktično slijedi idejno-estetske postulate koje u kritici zagovara. Naslovnica poljskog izdanja Asimetrija

Opozicija i emigracija

Od 1968. do 1975. godine radio je kao asistent na Institutu za društvene znanosti na Sveučilištu za znanost i tehnologiju u Krakovu. Bio je urednik i suurednik književne redakcije časopisa Student, Młoda Kultura. Zbog svoje povezanosti s opozicijskim krugovima, gdje radi kao predavač na ilegalnim tečajevima, objavljuje kod podzemnih izdavača i uređuje prvi nezavisni književni časopis Zapis, nekoliko je godina bio na popisu zabranjenih autora. Godine 1979. odlazi na stipendiju u Zapadni Berlin (Berliner Künstlerprogramm), gdje ostaje sve do 1981., kad se vraća u Krakov i već sljedeće, 1982. godine, zbog privatnih razloga – kako je sam višestruko naglašavao – emigrira u Francusku. Prijateljujući i surađujući s intelektualnim i književnim krugovima u emigraciji i u Poljskoj, objavljuje u uglednom književnom kvartalniku Zeszyty Literackie, koji je najprije izlazio u Parizu, a 1992. godine redakcija se preselila u Varšavu. Uz časopisnu, Zeszyty su u dvadesetak godina djelovanja imali i značajnu izdavačku produkciju, te su tiskali i jednu od najvažnijih esejističkih knjiga Adama Zagajewskog Solidarnost i samoća (1986.). Godine 1988. Zagajewski počinje predavati kreativno pisanje na Sveučilištu u Houstonu. U Krakov se za stalno vratio 2002., gdje je i umro 2021. godine.

Adam Zagajewski autor je nekoliko zbirki eseja u kojima bilježi svoje refleksije o pročitanoj lektiri, autorima čija djela cijeni, putovanjima, muzici, filozofiji, poeziji. U spomenutoj knjizi eseja Solidarnost i samoća bavi se nerazrješivim konfliktom onog tko je društveno biće, neraskidivo vezan i zainteresiran za kolektiv, a istovremeno distanciran, željan vlastitog prostora i spokoja. Lavirajući između fasciniranosti drugima i potrebe da u osami ostane promatrač, Zagajewski i u ovim dvjema zbirkama, Asimetrija i Pravi život, ispisuje asimetriju pravog života, nesumjerljivost teksta koji je refleksija života, i života koji je predmet te refleksije. Njegova poezija donosi slike svijeta koji je u jednom od eseja u knjizi Dva grada (1991.) ovako opisao: „Shvatio sam da je svijet podvojen, podijeljen, istovremeno prekrasan i beznačajan, težak i lagan, herojski i kukavički.“ On ga međutim ne prikazuje binarnim nego združuje krajnosti u pokušaju da ovlada njegovom čudesnom neshvatljivošću.

Iako koristi jednostavan jezik i komunikativan izraz, nešto je staromodno i klasično u poeziji Zagajewskog. S jedne strane, poseže za registrom filozofskih i kulturnih pojmova koji traže mislećeg, obrazovanog čitatelja. S druge pak strane, u njegovoj poeziji nema jakih gesta, jednoznačno iskazanog svjetonazora ni povođenja za pjesničkim trendovima. Otud možda i blago posprdna šala što je kružila u poljskim književnim krugovima u kojoj jedan pjesnik kaže drugome: „Zagajewski ima novu pjesničku zbirku“, a kad ga ovaj pita: „Kakva je?“ onaj prvi odgovara: „Ista.“

Impresivna dosljednost

Uistinu, ima neke impresivne dosljednosti u pjesničkom načinu Adama Zagajewskog, ali i u ovim dvjema zbirkama, zadnjima što su mu za života objavljene. U njima, međutim, posebnu važnost, veću negoli u ranijima, imaju pamćenje i sjećanje. O pamćenju u Zagajewskog pisala je i Susan Sontag osvrćući se na njegovu knjigu eseja U tuđoj ljepoti (2007.): „Svako je pisanje oblik pamćenja. Ako u knjizi postoji nešto trijumfalno, onda je to sjećanje koje ovdje, čini se, radi posve neometano. Um na zapovijed uskrsava prošlost u slikama i nikad u tome ne pogriješi. Obnavljanje pamćenja je, naravno, etička dužnost: nalog da se nikad ne zaustavimo u nastojanju da dopremo do istine.“ Istina je Zagajewskog prije svega estetska činjenica. Prizori iz života što ih okupljaju ove dvije zbirke, kad su istrgnuti iz snažnog konteksta – poput onog u pjesmi „O mojoj majci“ – ublaženi su i smekšani, a ako su preuzeti iz svakodnevne običnosti – kao u pjesmi „Stari slikar“ – nisu lišeni drame. U oba slučaja, Zagajewski uspijeva izbjeći klišej i u formi i u sadržaju.

Naslovnica knjige Pravi život na poljskomU zbirci eseja Lagano pretjerivanje (2011.), najosobnijoj proznoj knjizi Zagajewskog, neprijeporna je međusobna prožetost njegova esejističkog i poetskog pisma. Dirljivi opisi oca, djetinjstva i mitskog Lavova, grada koji je pjesnik izgubio odmah po rođenju, da bi ga sebi, nostalgičnim roditeljima, i nama, svojim čitateljima, ponovno izgradio poezijom, i danas su neočekivano potresni i aktualni, kao uostalom i ovdje uvrštene pjesme o izbjeglicama, tim najtužnijim od svih putnika na svijetu.

Dok u zbirci Asimetrija pjesnik poseže za mnoštvom autobiografskog materijala, ulazeći u dijalog ne samo sa svojim bliskima, nego i sa sobom nekadašnjim, prizivajući već znanu topiku iz ranijih pjesničkih zbirki, u Pravom životu nastoji okupiti, združiti i sumirati iskustvo jednog nemirnog življenja, rastakanog povijesnim ali i osobnim dramama. Ni jedna ni druga nisu oslobođene ironije i sumnje u donesene odluke i davne odabire, iako potvrđuju njihovu neopozivost.

Asimetrija pravog života, iscrtana kratkim, odmjerenim potezima pjesnika slikara, koji melankoličnim tonovima svjedoči o prolaznosti zaustavljajući je sjećanjem, potvrda je autoironične konstatacije samog pjesnika, da je poezija – lagano pretjerivanje.

Na nama je samo još mirno priznati da među pjesnicima malo tko pretjeruje tako lijepo kao Zagajewski.

Đurđica Čilić je prevoditeljica, spisateljica i profesorica na Odsjeku za polonistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Između ostaloga je i autorica knjige "Fafarikul".

Danas

Natječaj za izbor tri nova dramska teksta: Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi

Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatska, Slovensko narodno kazalište Maribor - Festival Boršnikovo srečanje, Slovenija, i Beogradsko dramsko kazalište, Srbija, kao partneri i producenti raspisuju: natječaj za izbor tri nova / neobjavljena dramska teksta u okviru kazališnog projekta Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi. Rok predaje je 18. siječnja 2023. godine!

Objavljen javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2022.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske raspisalo je Javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić“ za 2022. godinu, na koji se mogu prijaviti autori s novim dramskim djelima na hrvatskom jeziku, a koja do objave odluke Stručnoga povjerenstva, nisu izvedena ni objavljena u bilo kojem obliku. Svaki autor može prijaviti jedno djelo neovisno o vrsti i tematici djela. Rok za slanje je 45 dana od objave poziva u Narodnim novinama

28. Sa(n)jam knjige u Istri

Dvadeset osmi Sa(n)jam knjige u Istri održava se od 25. studenog do 4. prosinca 2022. godine te će ugostiti inozemne goste, nagrađivane spisateljice, imati premijere s domaće i regionalne scene kao i program za djecu. Dalje o programu možete pročitati u nastavku

Otvorene prijave za Paul Celan Fellowship Program 2023/24

Paule Celan Fellowship program nudi stipendije za prevoditelje za akademsku godinu 2023/24. Stipendija uključuje boravak u Beču i mjesečnu stipendiju od 3000 eura. Prijave se tiču prijevoda sa zapadnih europskih jezika na istočne, i obrnuto, kao i prijevode istočnoeuropskih autora, iz domene humanistike, društvenih znanosti i kulturnih studija te se fikcija i proza ne razmatraju. Rok za prijavu je 23. siječnja 2023. godine.

Izdvojeno

  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

Skip to content